Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Tko je bio Solinjanin dr. Ljubo Boban doznajte na predavanju u Domu kulture Zvonimir

Tko je bio Solinjanin dr. Ljubo Boban doznajte na predavanju u Domu kulture Zvonimir

Organizira se povodom 25. godišnjice njegove smrti

Povodom 25. godišnjice smrti akademika dr. Ljube Bobana, Ogranak Matice Hrvatske Solin organizira predavanje pod nazivom, 'Tko je dr. Ljubo Boban?'. Predavanje o životu i djelu ovog velikog povjesničara i Solinjanina održat će prof. dr. Damir Agičić u petak u Javnoj ustanovi u kulturu Zvonimir. Početak je u 18 sati.

Ljubo Boban rodio se u Solinu 10. svibnja 1933. godine. Godine 1952. završio je Učiteljsku školu u Šibeniku, a 1959. je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Institutu društvenih nauka u Beogradu, a krajem 1963. godine počinje raditi kao asistent na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1964. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega postaje docentom. Godine 1971. postaje izvanredni profesor i utemeljuje Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1975. postaje redovnim profesorom, a 1986. godine redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Članom Predsjedništva HAZU postao je 1991. godine. Predavao je i na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Napisao je mnoštvo stručnih rasprava i povjesničarskih monografija. Bavio se poviješću Hrvata i Hrvatske nakon 1918. godine, Državom SHS, zbivanjima u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji. Istraživao je i teme vezane za povijest hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu, posebice djelovanjem Hrvatske seljačke stranke.

Poznat je pod argumentiranom i odlučnom pristupu polemikama o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije. Isti argumentirani i odlučni stav je zauzeo u borbi protiv antihrvatske mitomanije u svezi sa sabirnim logorom u Jasenovcu i problemom utvrđivanja broja žrtava (kako u Jasenovcu, tako i na području cijele Hrvatske). Pobijao je znanstveno neutemeljene i politikantske tvrdnje srbijanskih publicista i povjesničara koji su pokušavali Hrvate prikazati kao genocidni narod.

Bio je predsjednikom stručne skupine za razgraničenje Državne komisije za granice Republike Hrvatske. Posebice je dao veliki doprinos svojom neumornom obranom i dokazivanjem hrvatskog prava na granicu u Savudrijskoj vali i oko poluotoka Prevlake, ali i na ostalim ključnim graničnim točkama.

Umro je u Zagrebu 9. listopada 1994. godine.

Vaša reakcija na temu