Treba li vjerovati certifikatu maslinovog ulja, je li jeftino uvozno lošije? Evo što kaže struka

Fotogalerija (20)

U javnom prostoru pojavljuju se razne informacije koje u pitanje dovode kvalitetu maslinovog ulja na našem tržištu, što posljedično dovodi do zbunjivanja potrošača i stvaranja nepovjerenja koje šteti i njima i proizvođačima. U organizaciji HGK - Županijske komore Split, održan je, stoga, danas okrugli stol na temu kontrole kvalitete maslinovog ulja na hrvatskom tržištu.

Okupili su se ključni dionici lanca proizvodnje, prodaje i nadzora kvalitete maslinovog ulja kako bi se stekao uvid u proces kontrole onih koja se prodaju u trgovinama u Hrvatskoj te kvalitetno informirali potrošači. Sudjelovali su, naime, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Državnog inspektorata, ovlaštenih laboratorija, certifikacijskih tvrtki, renomirani stručnjaci za maslinova ulja, kao i sami proizvođači i prodavači maslinovog ulja.

'Certifikatu treba vjerovati'

Joze Tomaš, predsjednik HGK - Županijske komore Split, istaknuo je uvodno da su organizirali okrugli stol kako bi osvijestili i fizičke i pravne osobe o značaju certifikata, odnosno kako bi pojasnili treba li vjerovati certifikatima i što sve stoji iza njih.

'Ako je ulje došlo iz druge države, ne znači da je lošije kvalitete. Ekstra djevičansko maslinovo ulje je ekstra djevičansko maslinovo ulje svugdje u svijetu. Postoji određeni parametri na temelju kojih se ono ocjenjuje i stavlja na tržište. U ovom smo trenutku htjeli osvijestiti proizvođače, trgovce, pa i same kupce da certifikat ima svoju vjerodostojnost i da mu uistinu treba vjerovati. S druge strane, postoje anomalije na tržištu - njih je potrebno prevenirati. Sada govorimo o maslinovom ulju, ali jednaka je situacija kada govorimo i o vinu te drugim prehrambenim proizvodima', naglasio je Tomaš.

'Ministarstvo teži povećanju površina maslinika'

Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište iz Ministarstva poljoprivrede, navela je kako se rado odazivaju na ovakve događaje jer je HGK njihov partner u donošenju propisa i u njihovoj provedbi.

'Današnji okrugli stol važan je u promidžbi mediteranske poljoprivrede, što je u posebnom interesu ovog ministarstva, u smjeru poticanja bolje organizacije, proizvodnje i plasmana. Naše maslinarstvo uvelike je bazirano na hobističkim aktivnostima - nema gospodarstva u Dalmaciji koje nema barem par stabala maslina, ali težimo, naravno, povećanju površina maslinika i još većoj proizvodnji maslinovog ulja te spajanju te ponude s turizmom. Vizija je to kroz koju Hrvatska svoje ulje može najbolje ponuditi na tržištu', rekla je Zokić.

Napomenula je kako Ministarstvo poljoprivrede svake godine raspisuje natječaj za maslinarstvo kroz natječaj za osjetljive sektore, a da ukupna omotnica iznosi osam milijuna kuna.

'Svake godine, naravno, potičemo maslinare s posebnim uvjetima za prijavu - nije potrebno imati hektar. Potičemo osobito stara stabla, obnovu maslinika i općenito ulaganje u tu djelatnost', dodala je.

'Tri su smrtna neprijatelja za ulje'

Na današnjem okruglom stolu sudjelovala je i doc.dr. Zlatka Knezović, voditeljica Odjela za kemijske analize hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Taj je odjel jedan od dva laboratorija, uz institut u Poreču, ovlašten za službenu kontrolu maslinovog ulja koje se nalazi na našem tržištu. Ujedno ih je za senzorske analize ovlastilo i Međunarodno vijeće za masline. Ove su godine, istaknula je, zaokružili i kompletne kemijske analize, tako da su sada u stanju samostalno provesti sve ispitne parametre koje traži uredba o kvaliteti maslinovog ulja koja je na snazi.

'Naša su ulja - ako su proizvedena u skladu sa savjetima struke, pri čemu je posebno važan segment skladištenje - vrhunska. To dokazuju rezultati koje postižu na svjetskim natjecanjima, Hrvati redovito osvajaju gomile zlatnih medalja. Međutim, postoji veliki problem kod malih proizvođača, dio ih nije svjestan koliko je dug i naporan period od 18 mjeseci, koji je prešutno rok valjanosti ulja. Događaju se raznorazni problemi - od hidrolitičkih kvarenja do onih puno štetnijih, oksidacijskih. Nažalost, znamo svjedočiti i situacijama patvorenja', naglasila je Knezović.

Iznijela je i ključne savjete za male proizvođače koji žele postići što bolju kvalitetu ulja.

'Trebaju ubrati zdrave plodove, ne skupljati ih s tla, preraditi ih što je moguće brže te ih skladištiti u adekvatnoj ambalaži. Ako je riječ o većim količinama, moraju ih skladištiti u inoksima, ali ti inoksi moraju biti puni do vrha i, ako je moguće, na vrhu treba biti inertni plin da bi se presjekao kontakt ulja sa zrakom. Naime, tri su smrtna neprijatelja za ulje: zrak, svjetlost i temperatura. Kad se taj dio riješi, ulje može do kraja svog roka trajanja zadržati onu početnu kvalitetu', obrazložila je.

Zlatka Knezović pojasnila je potom kako se provjerava kvaliteta uvoznog ulja koje potrošači nerijetko pronalaze po nižim cijenama u trgovinama.

'Kvaliteta tog ulja provjerava se kao i kvaliteta hrvatskog ulja. Sukladno uredbi 2568 o karakteristikama maslinovog ulja potrebno je napraviti slijed analiza. Prvo se radi analiza kvalitete koja u sebi sadrži šest osnovnih parametara, provjerava se zadovoljava li ulje kategoriju kojom je deklarirano. Potom postoji niz metoda kojima se provjerava autentičnost, odnosno je li miješano s nekim drugim. Često se susrećem s pitanjem može li jeftino ulje biti lošije. Moje je duboko uvjerenje da ne može. Proizvođač je odgovoran za deklariranje svog proizvoda. Ako ga je deklarirao kao ekstra djevičansko ulje, potrošača ne bi trebalo zanimati koliko će on na njemu zaraditi, u ambalaži treba biti ekstra djevičansko ulje, bilo da košta 29 ili 39 kuna. Može ga deklarirati kao djevičansko, što je klasa niže - u tom slučaju može imati određenu senzorsku manu, odnosno smije biti nešto lošije kvalitete', kazala je.

'Maslinovo ulje kao gastro suvenir'

Da se maslinarstvo u Hrvatskoj uvelike razvilo, smatra Ivica Miljak, vlasnik dvije uljare Bilaja koja otkupljuje masline od oko 550 OPG-ova, pa s dobivenim uljem izlazi na tržište.

'Nekad su se masline držale u moru, što je uvelike utjecalo na kvalitetu ulja. Danas se prerađuju u roku od 24 sata. Među vodećima smo u Europi po kvaliteti maslinovog ulja, neupitna je. U maslinarstvo treba što više ulagati i izići našim ljudima u susret', poručio je.

Andrija Puljić kao predstavnik Muzeja masline Klis (Stella Mediterranea, Stella Croatica) istaknuo je da se već dvadeset godina bave preradom maslina i plasmanom maslinovog ulja kako na hrvatsko tako i na inozemno tržište, ali i da su ga ponudili kao gastro suvenir.

'Mi smo kao mali proizvođači krenuli s otoka Mljeta, nasljeđivanjem maslinika. Uvidjeli smo da taj proizvod zavrjeđuje biti ne samo prehrambeni nego i gastro suvenir. Tu smo pronašli novu nišu, odnosno turistima u Hrvatskoj ponudili smo jedan oblik suvenira. Nakon nekoliko godina ta je priča dobila novi zamah - preko izvoza i direktnog plasmana na inozemno tržište počeli smo pozicionirati Hrvatsku kao novu zemlju maslinovog ulja. Zadnjih desetak godina Hrvatska spada među četiri, pet najboljih svjetskih proizvođača. To pokazuju nagrade koje imamo, ali i percepcija turista koji više ne dolaze samo zbog mora i obale, već i zbog vrhunske gastronomije.

Turizam je velika prilika da prezentiramo gastronomiju, kulturu i način života. Upravo kroz turizam gospodarstvenici mogu uvidjeti mogućnosti plasmana svojih proizvoda na inozemno tržište. Cilj je plasirati vani što više naših proizvoda', zaključio je Puljić.