TRIBINA NA KOJU NIJE DOŠAO NITKO IZ GRADSKE UPRAVE Smodlaka: Na Marjanu se dogodila najveća ekološka katastrofa, potpuno uništenje crnikove šume

S tribine 'Obnova i budućnost marjanske šume - pozitivni primjeri obnove mediteranskih šuma' koju je održao prof.dr.sc. Hrvoje Smodlaka u Sveučilišnoj knjižnici jedna od najglasnijih poruka je da nitko nema mandat uništiti Splićanima šumu.

- Na Marjanu se dogodila najveća ekološka katastrofa, potpuno uništenje crnikove šume nestručnim obaranjem stabala te povlačenjem krošnja borova preko podstojne etaže crnikove šume - ustvrdio je Smodlaka.

Vrlo detaljno kroz prezentaciju 'slajdovima' pokazao je što se dogodilo u park šumi i kako je vegetacija zgnječena, uništena su gnijezda, ali i pogubno se otvorio put eroziji.

- Nema nitko mandat Splićanima uništiti šumu, niti pod izlikom spašavanja potkornjaka. Pogotovo kad se radi stihijski i neplanski! - poručio je Smodlaka, izvanredni profesor na Western University of Health Sciences, College of Veterinary Medicine.

Uvodno je odmah kazao da je veterinar, ne šumar i nasmijao usporedbom kako 'nije jedini luckasti veterinar zaljubljen u prirodu'.

Opširno predavanje o povijesti šuma, nestanku, neprijateljima, izazovima je potkrijepio dobrim primjerima gospodarenja šumom, kao i lošim, izlaganje je podvukao riječima da gdje struka ima glavnu riječ, dobro se radi.

Što se tiče Marjana, šokiran je da su se sjekla nedoznačena, među njima i zdrava stabla da bi se oslobodio put za žičaru i sve bez elaborata.

- Vučeno je po tlu sa žicarom, to je kao bager! Satralo je svu autohtonu vegetaciju i mlade šume jasenove - iskreno je pogođen Smodlaka koji smatra da su vlake uz elaborat bolje rješenje.

Rekao je i da je na dijelu sanacije na potezu od Bena došlo do erozije tla. Nisu ni ostavljena debla da stvore mikroklimu i spriječe eroziju.

- Vraćamo se na period od prije 100 godina - zaključio je.

Jedan od izazova u obnovi šuma su, otvoreno je nabrojio, i glupost i needuciranost.

Potkrijepio je to navodima da se alepski bor naziva kugom i gubom, a njegova uloga na Marjanu je nemjerljiva, posebno za autohtonu vrstu. Alepski bor je, naglasio je, najbolji za pošumljavanje, a budućnost Marjana je crnika gdje može niknuti.

Vrlo otvoreno se začudio i stavu splitskih vijećnika koji su obišli radove te ustvrdili da je Marjan 'prozračan'.

- Ta prozračnost je uništena vegetacija - rekao je i pokazao prirodnu sukcesiju, jednostavno, spajanje i izrastanje mlade šume koju je omogućio alepski bor.

Upozorio je da potkornjaci izlijeću, a tek 40 posto šume je obrađeno.

- Dok se obaraju zaražena stabla, zdrava se oštećuju i otvoren je ulaz za potkornjak. Vidjet ćemo u listopadu štetu - kazao je.

Na pitanje iz dvorane bi li zaustavio ovakvu sječu da ima moć, vrlo je izravno odgovorio:

- Da, ovo je ekocid!

Upitan je i je li gora ovakva borba protiv potkornjaka, nego da se nije ništa radilo, uzvratio je da je to zanimljivo pitanje, te da ćemo znati odgovor ako usporedimo s Telašćicom gdje se nije ništa radilo, nego prirodi dalo da odradi svoje.

Smodlaka je i u čudu kako je moguće da se ne pita stručnjake, kako je moguće da ne reagira šumarska inspekcija te je kazao da svaka čast inspektorici zaštite prirode koja je izašla na teren.

- U borbi za spas šume u Kaliforniji, guverner se osobno uključio, formiran je tim stručnjaka i svi su u toj borbi. Izvješćuju javnost što rade, ne govore glupaste laži, pa tako i da je 19 borova posječeno... Ekstremno je transparentan proces, javnost vjeruje struci - usporedio je.

Tijekom tribine jedna je gospođa kazala i da prilikom volontiranja na Marjanu nitko im nije kazao da ne diraju mrtva stabla, da su dobra za tlo, kao i da su volonteri radili bez ikakvog stručnog vodstva. 

- Donirali smo naše vrijeme, faturetu za nečiji džep - revoltirana je.

U svom predavanju dr. Smodlaka je pokazao i jednu od najljepših šuma na Rabu, 105 hektara šume Dundo, zatim šumu Soline, stablo crnike iz Trogira, kao i uništene prizore na Svilaji, Dinari, Biokovu gdje su požari napravili katastrofe, razmjere kojih još nismo ni svjesni.

Na samom kraju dok se govorilo o šumi Dundo te kako je dobro kad struka upravlja, javila se Dragica Žaja iz Hrvatskih šuma, ponosna i na rad gdje šumari gospodare. To je ponukalo i predsjednika Društva Marjan Srđana Marinića da joj uputi niz konkretnih pitanja, među ostalim i da zašto ne reagiraju zato što se nije provodio program gospodarenja, pa da Marjan ne bi bio u ovoj situaciji.

Moderator prof.dr.sc. Franjo Sokolić s PMF-a je također podržao pitanje odgovornosti. Tribina je nakon burnih pitanja završena mirno.

Tribinu je popratio Damir Grubšić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan. Složio se da se struka ne čuje, a otrpio je i prozivke iz zadnjeg reda od jednog starijeg Splićanina da je 'potkornjak u Javnoj ustanovi'.

- Bili ste na prvoj konferenciji gdje smo prezentirali naš projekt. Znate kojim smo napadima bili izloženi. Sada djelujemo u okviru Kriznog stožera i poštujemo svaki nalog - kazao nam je Grubšić.

Dodajmo na kraju da je jedan od prisutnih rekao da mu je žao što o spasu Marjana i onome što se događa mora doći veterinar iz Kalifornije, s čim se Smodlaka složio i rekao da bi bio najsretniji da sjedi među njima i sluša stručnjake kako elaboriraju i govore što je on iznosio.

Nitko od predstavnika splitske vlasti nije došao, a od vijećnika smo vidjeli SDP-ovog Gorana Kotura.