Trogir je danas obilježio 20. obljetnicu upisa na popis svjetske baštine UNESCO-a. Tim povodom, danas je održan okrugli stol na kojem su okupljeni stručnjaci upozorili da treba intenzivno raditi na tome da se UNESCO-v status i zadrži, kao što se intenzivno radilo na tome da se Trogir i upiše u popis. S procesom apliciranja krenulo se još 80-ih godina prošlog stoljeća, a 6. prosinca 1997. Trogir je postao dijelom prestižne liste jedinstvenih lokaliteta na svijetu.
Na dugotrajan proces upisa na listu UNESCO-a podsjetila je dr. sc. Danka Radić, koja je sudjelovala u pripremi materijala za apliciranje, a danas je predsjednica Društva za zaštitu kulturne baštine 'Radovan'.
- Trogir je krenuo s procesom apliciranja za ulazak u UNESCO još 80-ih godina. Upis u listu svjetske baštine 1997. godine rezultat je višegodišnjih nastojanja trogirskih kulturnih djelatnika, Vesne Girardi Jurkić, ali i brojnih državnih institucija. Ovo je značilo veliku promidžbu i izvanredno priznanje, ali i obavezu i trud da očuvamo baštinu u što izvornijem izdanju – rekla je ona, a Miroslav Katić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Trogiru, govorio je o onome što se treba učiniti kako bi se zaštitila gradska jezgra Trogira, a time i sačuvalo članstvo UNESCO-u.
- Obilježavamo jako važan datum. Ponekad i zaboravljamo da je naš grad dio svjetske baštine. Moje iskustvo s implementiranjem najjednostavnijih konzervatorskih mjera zadnjih godina ostaje na uzaludnim pokušajima. Moramo raditi na tom polju osnovne zaštite i reguliranja komunalnog života u gradu – rekao je Katić.
O važnosti izrade Plana upravljanja gradskom jezgrom govorila je Dunja Babić iz društva 'Radovan'. Rekla je da UNESCO preporučuje da se pristupi izradi takvih planova, a one koji bi se htjeli pridružiti listi obvezuje na to.
- To je ozbiljna i velika organizacija, a sve članice imaju obavezu i dužnost brinuti se za svoju baštinu. U razgovorima sa stanarima centra dobili smo ogroman broj prigovora. Grad je postao neugodan, pala je kvaliteta života u centru, a ono što je doprinijelo tome je turizam, unatoč njegovim pozitivnim učincima. Trogir tu nije jedinstveni primjer i centar bi se mogao isprazniti od stanara, a trebamo se zapitati kako to zaustaviti i nadam se da će se Grad u to uključiti - istaknula je Dunja Babić.
Trogirska dogradonačelnica Ruža Kovačević Bilić predstavila je projekt 'Trogirska kamena enciklopedija - Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti' koji predviđa izradu dokumentacije za obnovu kulturnih dobara u staroj jezgri: Kule Kamerlengo, Kule sv. Marka, Marmontovog glorijeta i prostora Batarije, Južnih vrata i male lože na rivi, Sjevernih vrata i ostataka gradskih zidina. Projektom će biti napravljeno 40-ak stručnih studija koje podrazumijevaju izradu dokumentacije za obnovu spomenika i njihovo stavljanje u funkciju. Projekt je vrijedan 5,8 milijuna kuna, od čega su 4,4 milijuna bespovratna sredstva iz EU fondova.
- Radi se o jako važnom i vrijednom projektu kojemu je cilj upravo sačuvati trogirsku kulturnu baštinu koja je godinama sustavno zanemarivana te je u jako lošem stanju. Obnovom želimo valorizirati baštinu na suvremen i kvalitetan način i tako privući više turista, produljiti sezonu, poboljšati gospodarstvo, ali i život u staroj gradskoj jezgri učiniti kvalitetnijim – istaknula je Ruža Kovačević Bilić.
Iz Grada su na kraju poručili da je 17. lipnja 1998. godine održana i svečanost primanja Trogira u UNESCO, pa će početkom iduće turističke sezone održati nastavak proslave, ali u još spektakularnijem izdanju. U sklopu otvaranja Trogirskog ljeta, zaključuju iz Grada, održat će se i vizualno-scenski događaj kojim će se i širu javnost uputiti na činjenicu da je Trogir već 20 godina dio prestižne UNESCO-ve obitelji.