Trogrlić: Predizborna istraživanja i predviđanje rezultata izbora nisu isto

Politički analitičar Jerko Trogrlić komentirao je na društvenim mrežama pojmove koji bi svima u izbornom tjednu trebali biti jasni.

'Ovih dana u medijskom prostoru vidim ponovno jako puno nerazumijevanja pojmova. Na žalost koliko god ponavljali, dobar dio kolega u medijima iz ciklusa u ciklus brka pojmove, a onda to dovodi do zbunjenosti gledatelja pa ću evo pokušati biti što jasniji. 

1. Predizborna istraživanja nisu predviđanja izbornog rezultata. 

2. IPSOS, PROMOCIJA PLUS, PRIZMA… nisu analitičari i njihov zadatak nije predviđati rezultate nego mjeriti raspoloženje građana u trenutku. Da prevedem, to što vam je krvna slika OK ne znači nužno da ste zdravi, niti da je nalaz pogrešan ako se naknadno ustanovi da ste bili smrtno bolesni (vidi Bernardića 2020.)

3. Istraživanje mjeri raspoloženje građana u trenutku, pokazuje rejting, ukazuje na trendove te predstavlja najvrjedniji, ali nikako ne jedini alat za analitičare koji bi trebali davati procjene o rezultatima izbora.  Ponavljam, istraživanja, ako se pošteno i profesionalno radi ne griješi, pogriješiti mogu oni koji ga analiziraju. (naravno malo agencija koje rade profesionalno, ali srećom i u Hrvatskoj takvi postoje). Preračunavanje u mandate na temelju rezultata njihovih istraživanja je atraktivno, televizično pa i logično, ali gledateljima daje pogrešnu sliku. 

4. Uz za početak puno razumijevanje svakog specifičnog istraživanja javnog mijenja za analizu je potrebno dublje razumijevanje birača, poznavanje povijesnih podataka, iskustvo, poznavanje izbornog sustava, poznavanje pojedinih izbornih jedinica, analiza medijskog praćenja izbora i trendova na društvenim mrežama, praćenje stanja organizacija stranaka po terenu (mobiliziranost i motiviranost članstva i simpatizera), razumijevanje šireg političkog-ekonomskog-socijalnog-vanjskopolitičkog konteksta i na koncu  poželjno je poznavati prirodu birača dublje od onog što su spremni u određenom trenutku izgovoriti ispitivaču u telefon. 

5. Zbog svega navedenog pogrešno je uspoređivati rezultate izbora s rezultatima istraživanja (sve televizije trenutno uspoređuju rezultate prošlih izbora s rezultatima posljednjeg istraživanja). Ispravno bi bilo usporediti posljednje predizborno istraživanje sa sadašnjim predizbornim istraživanjima. Nakon toga u računicu dodati rezultate prošlih izbora i sve ranije navedene faktore. 

Do sad sam puno puta radio predviđanja rezultata i uvijek su mi najvažniji, novi ulazni faktor bila upravo istraživanja, no nikad ali nikad nisam dao procjenu koja je bila istovjetna rejtinzima na koja ukazuju jer je to zbog svega ranije navedenog pogrešno.

Nije alkemija, nije znanstvena fantastika, ali nije ni 'lako može svako'. Nekoliko kolega ovo jako dobro razumije i radi. Prate, uče, pripremaju se i ponovno možemo pogriješiti u tome što je čar svega jer na koncu radi se o predviđanju. Ipak, mogućnost pogreške je manja od one kad stručnjaci predviđaju ishod nogometne utakmice između dva protivnika među kojima je razlika u kvaliteti značajna. Politička lopta je nešto malo manje okrugla. 

P.S. stavljam istraživanje Promocije Plus jer su prvi objavili ovogodišnje istraživanje, a ne zato što ga cijenim više od drugih', napisao je.