TUŽNA VIJEST Umro je Stanko Piplović

U nedjelju je umro Stanko Piplović, diplomirani inženjer arhitekture koji je bio dugogodišnji član i počasni predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Split i koji je za sobom ostavio dubok trag.

Evo što su napisali o njemu:

'Dr. sc. Stanislav Piplović dipl. ing. arh. rodio se 7. svibnja 1932. godine u Splitu gdje se 1944. upisao u Prvu mušku gimnaziju i 1948 položio Niži tečajni ispit. Zatim se iste godine upisao u Srednju tehničku građevinsku školu Odjel za putove i željeznice i 1951. položio diplomski ispit. Godine 1952. upisao se na Arhitektonski odsjek Tehničkog fakulteta u Sarajevu. Diplomirao je 1960. godine.

U praksi je radio kao rukovoditelj i nadzorni organ gradilišta, zatim na poslovima investiranja, projektiranja i urbanizma te prostornog planiranja. Radio je u početku u građevinskom poduzeću Tehnogradnja kao rukovoditelj gradilišta, pa u Projektnom birou Tehnika kao projektant i u Građevinskoj direkciji kao voditelj Odjela za prostorno planiranje. Niz godina je djelovao kao honorarni profesor na srednjim i višim stručnim školama. Umirovljen je 1992. godine.

Više desetljeća bavi se intenzivno poviješću i arhitekture Dalmacije, posebno Splita, kao dijelom opće povijesti umjetnosti te teorijom i praksom zaštite graditeljskog nasljeđa. Među njegovim ostvarenjima na očuvanja spomenika kulture ističe se konzervatorski zahvat premještanja i rekonstrukcije klasicističkog ljetnikovca Garagnin u Divuljama kod Trogira, te izrada urbanističko - arhitektonskog rješenja i projektne dokumentacije uređenja barokne venecijanske utvrde Gripe u Splitu za potrebe Pomorskog muzeja i mornaričke knjižnice. Sudjelovao je kod istraživanja antičke nekropole koja je 1965. godine pronađena u predjelu Lora u Splitu.

Kao suradnik Urbanističkog zavoda i Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu sačinio je niz studija povijesno - prostornog razvitka naselja u Dalmaciji kao prilog elaboratima za njihovo urbanističko uređenje. Među njima su naselje Ubli na Lastovu, područje donjeg tijeka rijeke Neretve, Glavina Donja u Imotskome, jugoistočni kvadrant Dioklecijanove palače i predio Pistura u povijesnoj jezgri Splita.

Obradio je srednjovjekovnu tvrđavu Klis, klasicistički park Garagnin - Fanfogna u Trogiru, te staro groblje Sustipan u Splitu predloživši mjere njihove zaštite, smjernice za rekonstrukciju i revitalizaciju. U okviru izrade Konzervatorskog elaborata kao podloga za Generalni plan Splita obradio je studiju postojećeg stanja arhitekture Splita 19. i 20. stoljeća.

Skoro 45 godina se bavio znanstvenim istraživanjima, posebno arhivskim, iz područja povijesti i teorije urbanizma, arhitekture, zaštite graditeljskog nasljeđa i likovnih umjetnosti. Obrađuje i povijesne teme pretežno s područja Dalmacije. Za to vrijeme objavio je 12 knjiga i brošura, 187 znanstvenih i 118 stručnih radova tiskanih u Hrvatskoj i inozemstvu. Tome treba dodati oko 250 prigodnih i popularnih članka, prikaza i rasprava. Zasluga mu je što je u stručnu literaturu uveo imena značajnih arhitekata i umjetnika koji su u Dalmaciji ostavili svoja djela, a bili su gotovo zaboravljeni. To je u prvom redu Giannantonio Selva iz Venecije koji je doprinio afirmaciji europskog klasicizma u trogirskom kraju. Slijedio je Basilio Mazzoli iz Rima profesor na studiju arhitekture u Zadru u vrijeme francuske uprave gdje je u duhu klasicizma odgojio više domaćih stručnjaka. Njegov učenik je bio i Petar Pekota kasniji okružni inženjer u Zadru čiji je život i djelovanje Piplović po prvi put prikazao.

Posebnu je pozornost posvetio arhitektu Ćirilu Ivekoviću referentu za bogoštovne gradnje Dalmatinskog namjesništva.

Piplović je 1990. položio Skupni ispit iz povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Potom je 1993. godine doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu u oblasti društveno - humanističkih znanosti iz područja povijesnih znanosti i to na temu Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću.

Ministarstvo znanosti i tehnologije upisalo ga je iste godine u registar kao znanstvenog suradnika na području povijesnih znanosti disciplina Povijest umjetnosti.

Posebno je bio vezan za djelovanje Društva prijatelja kulturne baštine Splita čiji je član predsjedništva gotovo od samog osnutka. U tom je Društvu obnašao dužnosti dopredsjednika i povjerenika za graditeljsko nasljeđe. U dva mandata je bio njegovim predsjednikom.

Dobitnik je Osobne nagrade Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini za sveukupan doprinos istraživanju povijesti i kulturne baštine i Nagrade Grada Splita za životno djelo 2022. godine.

Njegova bogata bibliografija objavljena je kao posebno izdanje naklade Društva prijatelja kulturne baštine Split', objavili su između ostalog.