'Kuća mi je izgorjela prije dvadeset godina. Još je nisam uspjela obnoviti jer nemam novca. Firma mi duguje 50 tisuća eura. Samohrana sam majka, ali nikoga nije briga'. Kazala je to Diana Rogulj, jedna od bivših radnica splitske Dalme d.d., na prosvjednoj konferenciji za medije koja je u srijedu održana na platou ispred bivše robne kuće, nekadašnjeg simbola splitske trgovačke moći.
Knedla je u grlu dok gledaju zgradu nekadašnjeg trgovačkog giganta za kojeg su radili i kojeg su stvarali. Diana je za Dalmu radila 38 godina. Kad je započela, u firmi je bilo više od 5.500 zaposlenih, a radilo se, kaže, savjesno i pošteno:
- Plaće su stizale i dan ranije, ako treba. Sve je funkcioniralo. Putovala sam godinama svaki dan iz Sinja, i po ledu i po vrućini. Danas nas više nemam ni za krov nad glavom, a i ja i kći oboljele smo od autoimunih bolesti - ogorčeno priča Diana koja nije jedina u sličnoj situaciji.
Ukupna potraživanja bivših radnika Dalme d.d. u stečaju dosežu oko 3,6 milijuna eura, a među 74 radnika prema kojima je ostao dug, neki od njih potražuju i do 150 tisuća eura.
- Imam 42 i pol godine staža, u mirovini sam već pet godina. Mirovina mi iznosi 580 eura. Firma mi duguje 43 tisuće eura, a do sada su mi uplatili oko sedam tisuća. Ako ovako nastave, sve ću dobiti za 25 godina. A tada me više neće ni biti - poručio je Budimir Radić.
Potraživanja radnika utvrđena su još 2012. godine, ali nedavno im je isplaćeno tek 17,5 posto ukupnog iznosa. Većina imovine Dalme bila je pod ovrhama, zbog čega je bilo jasno da iz stečajne mase neće biti dovoljno sredstava za isplatu svih dugovanja. Radnici su zato zatražili da država – kao što je to već učinila u slučajevima Orljave i Dalmacijavina – preuzme isplatu zaostalih plaća.
U ime radnika javno je nastupio Dragan Zaharija, koji je upozorio da se unatoč mjesecima dopisivanja, poziva i sastanaka ništa nije pomaknulo s mrtve točke.
- Obratili smo se Vladi još 16. listopada 2024. godine, točno prije šest mjeseci. Od tada do danas – potpuna šutnja. Pisali smo, zvali, obratili se svim saborskim klubovima. Iako su saborski odbori pokazali razumijevanje i uputili dopise nadležnim ministarstvima, niti jedno od njih nije odgovorilo - rekao je Zaharija.
Ispričali su radnici da ih je više puta primio župan Blaženko Boban, a obećan im je i sastanak s potpredsjednikom Vlade Brankom Bačićem, ali ni do tog sastanka nije došlo.
- Župan nam je rekao da je naš zahtjev prenio i samom premijeru Plenkoviću. Ali opet – ništa. Niti su se javili, niti su nas primili. Pozvali smo župana i na ovu konferenciju. Nije došao - kazao je.
Zaharija ističe da radnici nisu nezadovoljni samo iznosima koje nisu primili, već i nepravdom koju godinama proživljavaju.
- Dok su nama isplaćivali minimalce, direktori i članovi uprava – koje je imenovala država – primali su enormne plaće. I to ne u Dalmi gdje su imenovani za direktora, nego u društvu-kćeri Dalma-Brzet. Nadzorni odbori postavljeni od strane države šutjeli su, dok su se gomilali milijunski gubici i rasla dugovanja prema radnicima - dodao je Zaharija i podsjeća da su radnici Dalme u jednakom položaju kao i radnici Orljave i Dalmacijavina, kojima su zaostaci isplaćeni državnim novcem.
- I mi smo radili u državnim firmama. I mi smo upravljani od kadrova koje je postavila država. Zašto su jedni dobili ono što im pripada, a nama se to uporno uskraćuje? Ako odbiju naš zahtjev, to će biti čista diskriminacija i izravno kršenje ustavnog načela jednakosti svih građana pred zakonom - poručio je.
Na kraju obraćanja, Zaharija je citirao riječi premijera Plenkovića iz prosinca 2023., kada je govorio o senzibiliziranom pristupu rješavanju problema bivših radnika Dalmacijavina: 'Mi samo tražimo isto. Ako nas ne čuju, ako naš glas ne dopire do njih – doći ćemo im bliže. Doći ćemo na Markov trg'.