GRADSKO VIJEĆE UŽIVO Jednoglasno usvojen Plan održive mobilnosti

18.20 - Nakon kratke pauze kreće rasprava o Prijedlogu Odluke o izmjenama i dopune Odluke o socijalnoj skrbi.

18.15 - Davor Matijević (SDP) je naglasio da se slaže s planom, međutim izrazio je skepsu jer je sama izrada plana trajala dva mandata, pa se pita koliko će trajati implementacija ovih ideja.

- Zakazali smo u izradi biciklističkih staza i gradnji prometnica. Nula metara jednog i drugog. Plan sugerira povećanje cijena parkiranja, ali i ukidanje parkirališta na Rivi kao najvećeg izvora prihoda. Smatra da tu treba biti maksimalno transparentan u tome kolika će biti cijena i od kada - rekao je Matijević, među ostalim. Pitao je što je sa žutim trakama za autobuse.

Matijević je čestitao svima nama na najsramotnijem autobusnom kolodvoru u državi, ali ne krivi Grad zbog toga, no svejedno je sramotan. Smatra da je potrebno uhvatiti se u koštac s tim problemom. Najavio je da će podržati ovaj dokument u nadi da neće biti još jedna strategija koja će kupiti prašinu u nekoj od ladica u Banovini.

Puljak mu je odgovorio da će se plan implementirat do 2030. godine, kako piše u naslovu. Također, objasnio je da žute trake imaju najviše smisla u ulici Domovinskog rata i na Poljičkoj cesti. No, na potonjoj ima previše ulaza i izlaza pa nije prikladna zbog toga, a u Domovinskog rata još uvijek nisu tolike gužve da bi iscrtala žuta linija. 

Odgovorio je i da je u ovom mandatu izgrađeno šest kilometara biciklističkih staza.

Vijećnik Gvido Piasevoli iz redova Mosta je pitao što je sa splitskim prometnim prstenom, nepravilnim četverokutom kojeg bi zatvarali Ulica Domovinskog rata, Zbora narodne garde, Poljička i Ulica slobode.

- Zamišljen je kao kralježnica ukupnog prometa iz kojeg bi se kapilarno širile druge linije. Spomenute ulice bi trebale imati tri prometna traka, sva bi križanja bila denivelirana i postojala bi traka za javni prijevoz, autobuse i taksije. Zašto jedna ovakva ideja nije u strateškom dokumentu? - pitao je.

- To je rješenje koje bi bilo financijski jako zahtjevno, a riječ je o pristupu planiranja prometa kakav se koristio prije 20 ili 30 godina, tako da se kapaciteti prilagode osobnim vozilima. Sad sva prometna rješenja moraju zadovoljiti studiju izvodljivosti u kojoj se definira opravdanost investicije, odnosno opravdanost troškova. Kad bi se takvo rješenje postavilo u formulu, vjerojatno ne bi bilo opravdano. U tom slučaju je vrlo teško dobiti financijsku potporu od Europske unije, a onda to nije opravdano financirati iz lokalnog ili županijskog proračuna - između ostalog je odgovorio Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti. Naglasio je da se poseže za organizacijskim rješenjima koja će potaknuti manje korištenje osobnih vozila, a veće korištenje javnog prijevoza. Ako ste takvo nešto postigne onda je dostatna postojeća prometna infrastruktura uz bolja organizacijska rješenja.

Nakon svega sat i pol vremena jednoglasno je usvojen Plan održive mobilnosti kao ključan strateški dokument za prometni razvoj grada.

17.45 - Počela je rasprava na tu temu. 

Tomislav Šuta (HDZ) je kazao kako je ovaj dokument bio u visokoj fazi pripreme već u prethodnom mandatu, ali gradonačelnik nije poduzeo ništa konkretno u protekle tri i pol godine. 

- Biciklističkih staza nije napravljeno ni metra, a jednako vrijedi i za prometnice - poručio je Šuta te dodao: 

- Javni gradski prijevoz bilježi značajan pad korisnika jer je loše organiziran, spor i nepouzdan. Imate anketu u ovom dokumentu gdje se dvije trećine ispitanika izjasnilo da bi više koristili javni gradski prijevoz da je uredniji, češći i pouzdaniji...

Nisu napravljene nove moderne autobusne linije koje bi povezale sve ključne dijelove grada. Ukidali ste linije jer niste mogli osigurat vozače. Bravo. Ja vam čestitam na kreativnosti i na odabiru tako sposobne uprave. Što ste vi napravili po tom pitanju? Kako bi se poboljšala kvaliteta usluge javnog gradskog prijevoza i broj korisnika potrebno je da autobusni prijevoz, kao bude moderniziran u vrijeme prethodne gradske vlasti s ticketing sustavom. Potrebno je prioritiziranje javnog gradskog prijevoza što je izostalo - poručio je Šuta i naglasio da je potrebno sagledavati podizanje uvjeta rada, kao što je bila mjera Županije u podizanju plaća.

Igor Stanišić (Hrvatska građanska stranka) je istaknuo kako se boji da nema brzih rješenja za prometne probleme. Smatra da je Gradu Splitu potreban Upravni odjel za promet, kao što ga ima Rijeka. Također, problem je što u gradu ne upravljamo svojim prometom, jer je to najbitnija tema za građane, kako su naglasili u anketama. Uputio je kritiku trenutačnoj gradskoj vlasti jer nisu uredili ceste koje su u njihovoj nadležnosti. 

- Često zanemarujemo činjenicu da je Split pomorski grad, a u tom segmentu slabo napredujemo. Tko god bio na vlasti, nužno je osnovati upravni odjel za promet kako bismo riješili ove probleme - zaključio je Stanišić.

Dogradonačelnik Bojan Ivošević odgovorio je Stanišiću, slažući se u većini navedenih točaka, ali naglašavajući kako Split ima problema s birokratskim procedurama na državnoj razini.

- Slažem se s vama u većini slučajeva. Smatram da je odsjek za promet u Banovini trenutačno dovoljan. Mi kao grad često nailazimo na prepreke zbog birokracije koju nameće država - kazao je Ivošević.

Osvrnuo se i na Stanišićevu usporedbu sa situacijom u Rijeci. Rekao je kako nije primijetio da Rijeka vrši tako veliki pritisak.

- Možda bi se građani Dinarida trebali pobuniti kako bismo i mi dobili koju zaobilaznicu - dodao je Ivošević.

17.10 - Vedrana Franić, pomoćnica pročelnice Službe za razvoj grada najavila je da su se pri izradi ovog dokumenta fokusirali na mjere koje će doprinijeti razvoju grada.

Franić je iznijela konkretne brojke i stavove građana. Prema podacima iz 2022. godine zabilježeno je 75.544 vozila, što je više od prosjeka po osobi u Hrvatskoj. 

- Samo 19 posto građana koristi pješačenje kao primarni način prijevoza na posao, ali i nedostaje adekvatne pješačke infrastrukture u određenim naseljima. Što se tiče biciklista, postoji samo jedna biciklistička staza duljine 11,5 kilometara. Sustav javnih bicikli koristi 10 posto građana, ali nedostaje biciklističkih mreža za svakodnevno kretanje - rekla je Franić.

Otkrila je i da samo trećina građana koristi autobus za prijevoz uglavnom zbog neodgovarajućih linija i niske učestalosti vožnji. Problem je i što nema prioritetnih prometnih koridora za autobuse, što smanjuje brzinu i učinkovitost.

Vizija plana je povezivanje grada i okolice kroz održivu mobilnost, umanjenje ovisnosti o osobnim automobilima, poboljšanje kvalitete zraka i zdravlja stanovnika, ali i razvoj urbanih prostora prilagođenih pješacima i biciklistima.

- Pet strateških ciljeva su: osigurati mobilnost za sve, povećati sigurnost svih sudionika u prometu, potaknuti javni prijevoz i održive mobilnosti, uspostaviti teretni promet na održiv način i pretvoriti Split u energetski učinkovit i ekološki čist grad - najavila je pomoćnica pročelnice Službe za razvoj grada.

U raspravi na tematskoj sjednici sudjeluje Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti koji je radio na izradi strategije za Grad Split.

16.45 - Zbog prometnih zastoja na izlazu iz grada, pola sata je kasnio početak tematske sjednice Gradskog vijeća. 

Na uvodu je splitski gradonačelnik Ivica Puljak objasnio zašto nam je potreban plan održive mobilnosti. Kazao je kako je dosadašnji sustav planiranja prometa fokusiran na osobne automobile, što je dovelo do zagušenja, ekoloških problema i ograničene kvalitete života. Smatra da je smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i društvo ključ za održivu budućnost. 

- Glavna svrha plana je promovirati održive oblike prometovanja, kao što je pješačenje, biciklizam i javni prijevoz. Također, cilj je poboljšati mobilnost i sigurnost za sve skupine korisnika - među ostalim je rekao Puljak.

16.15 - Na Tehnološkom parku na Dračevcu uskoro bi trebala početi tematska sjednica Gradskog vijeća o održivoj urbanoj mobilnosti grada Splita do 2030. godine i sustavu socijalne skrbi Grada Splita. 

Trebala je početi u 16 sati, no kasni jer su pojedinci zapeli u prometnoj gužvi. Čini se da je čelnicima Grada upravo to bila poanta kada su birali mjesto održavanja tematske sjednice Gradskog vijeća. 

Kako je najavljeno u materijalima sjednice, Grad Split je u skladu s usvojenom Strategijom razvoja do 2030. godine i u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, Fakultetom prometnih znanosti, izradio Plan održive mobilnosti kao ključan strateški dokument za prometni razvoj grada. 

Cilj ovog Plana je unaprijediti prometni sustav Grada Splita uvođenjem integriranog i održivog modela mobilnosti, s naglaskom na povećanje sigurnosti, smanjenje zagađenja te poboljšanje kvalitete života građana.

Navode kako je temelj ovog Plana uvođenje mjera koje promiču javni prijevoz, aktivne oblike kretanja poput pješačenja i biciklizma, smanjenje ovisnosti o osobnim vozilima te poticanje ekološki prihvatljivih oblika prijevoza. 

- Na ovaj način Split postavlja kvalitetu života i održivi razvoj u središte prometnog planiranja, s ciljem smanjenja prometnih zagušenja, povećanja sigurnosti te smanjenja emisija štetnih plinova. Plan se temelji na detaljnoj analizi dosadašnjeg stanja prometne infrastrukture, potreba stanovnika i posjetitelja, kao i projekcija budućeg razvoja grada. Njegova provedba zahtijeva stratešku koordinaciju i podršku svih relevantnih dionika, zbog čega je nužno usvajanje ovog dokumenta putem Gradskog vijeća - piše u materijalima. 

S obzirom na važnost Plana za budući razvoj Splita, predložena je tematska sjednica Gradskog vijeća kako bi se omogućila detaljna rasprava i sveobuhvatno razmatranje ciljeva, mjera i aktivnosti predviđenih ovim strateškim dokumentom te postigao konsenzus za njegovu uspješnu provedbu do 2030. godine.

Osim toga raspravit će se Prijedlogu Odluke o izmjenama i dopune Odluke o socijalnoj skrbi, ali je HDZ-ov Tomislav Šuta još jutros upozorio kako bi izglasavanjem takvog dokumenta dio Splićana mogao ostati bez socijalne pomoći. Objasnio je kako je riječ o osobama s blagim intelektualnim poteškoćama i komorbiditetima, slabovidnim i gluhonijemim osobama, teško bolesnim osobama s karcinomima.

Dogradonačelnik Bojan Ivošević je uoči početka sjednice odgovorio kako je izmjena ove Odluke o socijalnoj skrbi na dnevnom redu zato što se treba uskladiti s izmjenama zakona o inkluzivnom dodatku.

- Kako je država spajala dvije mjere, osobnu invalidninu i dodatak koji je za one nižeg stupnja oštećenja, pomiješala je razrede. Kako se to dogodilo, ispale su četiri kategorije inkluzivnog dodatka, a to su ljudi čije je oštećenje četvrtog stupnja - odrasle osobe s oštećenjem vida, odrasle osobe s oštećenjem sluha, odrasle osobe s kroničnom bolesti, osobe s poremećajem glasa, jezika i govora. Kada su stručne službe uočile da te četiri skupine nedostaju u ovoj odluci, već ranije su pripremili mandat koji su predale i ništa se neće promijeniti u toj odluci. Grad Split nije smanjio niti jedno od socijalnih davanja u ovom mandatu, svako je povećao, dok naši dežurni kritičari po ovom pitanju su ukinuli asistente u nastavi u osnovnim školama. Oni su zadnji koji bi nas trebali kritizirati dok koriste naše bolnice na napune džepove - kazao je Ivošević. 

Takav dodatak socijalni koristi 1048 osoba.

Predsjednik splitskog HDZ-a i gradski vijećnik Tomislav Šuta kritizirao je gradsku vlast zbog, kako navodi, propusta u odnosu prema osobama s invaliditetom.

- Uputili smo medijima primjedbu da je iz treće kategorije osoba s invaliditetom određen dio bio izuzet iz potpore. Drago nam je što je gradonačelnik reagirao, no već godinu dana upozoravamo na nužnost ukidanja imovinskog cenzusa što su ostali gradovi u Hrvatskoj već učinili. Split je jedini grad koji to nije uskladio s državnim zakonima - rekao je Šuta.