U SPLIT STIŽU MIG 21 I TENK Muzej Domovinskog rata dobit će svoju zgradu

Fotogalerija (34)

U najmlađem splitskom muzeju, Muzeju Domovinskog rata, Splićani i njihovi gosti uskoro bi, među ostalim, mogli razgledavati MIG 21 i tenk. Sve bi to trebalo biti izloženo u novoj zgradi koja će se namjenski izgraditi za ovu ustanovu, a nalazit će se između Vojne luke Lora i trenutačno zatvorene Spaladium arene. Otkrio nam je to ravnatelj Muzeja Matej Gabrilo koji sa svojim timom intenzivno radi na realizaciji tog velikog projekta.

Ideja o osnivanju Muzeja Domovinskog rata u Splitu prvi put je javno spomenuta 2009. godine. Nakon tri godine u gradskom proračunu su osigurana sredstva za njegovo osnivanje, a 2015. godine pokrenuto je više inicijativa za osnivanje ustanove kojom bi se odala počast poginulim hrvatskim braniteljima i trajno očuvala uspomena na ratna događanja iz Domovinskog rata u Splitu i Dalmaciji.

Krajem studenog 2015. godine projekt je predstavljen široj javnosti i službeno se započelo s radom na uspostavi muzeja i na prikupljanju građe. Na prijedlog Povjerenstva branitelja angažiran je kustos, današnji ravnatelj ustanove, Matej Gabrilo, sa zadatkom vođenja postupka osnivanja muzeja i prikupljanja građe te njene obrade po pravilima muzeološke struke.

Dvije godine kasnije Muzej je osnovan nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva kulture Republike Hrvatske te ispunjavanja svih uvjeta propisanih Zakonom o muzejima. Svoj izložbeni prostor dobio je u svibnju ove godine na Brodarici. S galerijom je značajno unaprijeđena muzejska djelatnost, a na tome se može posebno zahvaliti Gradu Splitu i gradonačelniku Ivici Puljku koji je prepoznao potrebe Muzeja, ustupio prostor na korištenje i financirao uređenje. Prije nego što je Muzej uselio u prostor u Tripalovoj ulici, kojeg im je ustupio i preuredio Grad Split, muzejsku građu su čuvali i izlagali u jednom splitskom atomskom skloništu koje nije bilo primjereno za izložbenu djelatnost, ali je prikladno za muzejski depo.

'Najprije se razmišljalo o tome da se otvori nekakva spomen soba, a potom da se osmisli postav u nekom od postojećih muzeja u Splitu, čak se preciziralo da bi to mogao biti Pomorski muzej. U konačnici se odustalo od takvih rješenja te se krenulo u osnivanja samostalne muzejske ustanove i odmah se započelo razmišljati o izgradnji nove muzejske zgrade u Splitu', kaže nam ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu Matej Gabrilo.

Muzej Domovinskog rata 2022. godine naručio je studiju 'Prostorna analiza koncepcije i lokacije Muzeja Domovinskog rata u Splitu' koju je izradio Arhitekt Jure Bešlić d.o.o.

'Inicijativa za izgradnju Muzeja Domovinskog rata u Splitu proizašla je iz braniteljskih udruga Koordinacije udruga veterana borbenih postrojbi, Koordinacije braniteljskih udruga grada Splita, Stradalničke udruge iz Domovinskog rata grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Buduća muzejska zgrada odlikovala bi se svojom širokom namjenom. Osim izložbenog prostora i sadržaja vezanih uz rad Muzeja, posjedovala bi i višenamjensku multimedijalnu dvoranu, knjižnicu, muzejski caffe bar i restoran, prostore za udruge, a u njoj bi bio smješten i istraživački centar.

U sklopu studije predstavljena je mogućnost formiranja javnog parka na krovu muzejske građevine čime bi se zaokružilo urbano okruženje koje poziva na aktivno korištenje sadržaja Muzeja, kako vanjskih tako i unutarnjih, kako komercijalnih tako i edukativnih', pojašnjava nam ravnatelj.

Iz Muzeja su zahvalni ministru obrane Ivanu Anušiću koji je odmah po dolasku na funkciju prepoznao važnost i vrijednost ovog projekta. Odmah je odobrio da se do izgradnje novog objekta veliki eksponati privremeno odlažu u Brižinama.

'Upravo ministru Anušiću moramo zahvaliti i na topu kojeg smo postavili na Kašjunima, na mjestu na kojem je prije 33 godine 1. obalno topnička bitnica obranila Split. Top će na Kašjunima biti dok god mi ne izgradimo zgradu, a potom bismo ga, u dogovoru s braniteljskim udrugama, eventualno prebacili u novi prostor, kako bi činio stalni muzejski postav', pojašnjava Gabrilo.

Muzejska zbirka do sada se uglavnom punila posredstvom MORH-a, no iz Muzeja pozivaju građane da i oni doniraju predmete iz Domovinskog rata kako bi fundus postao što bogatiji. Prima se sve osim oružja i ubojitih sredstava.

'Pozivamo sve branitelje i sve ljude koji u svojim kućama imaju predmete iz Domovinskog rata, koji nisu nužno 'vojni', da nam ih doniraju. To mogu biti 'civilni' predmeti iz tog doba, fotografije, videozapisi, sve što je vezano za razdoblje u kojem se odvijao Domovinski rat. Za svaki predmet dobit će potvrdu o donaciji', poručuje Gabrilo koji je zadovoljan interesom građana, a posebno voditelja obrazovnih ustanova za sadržajem muzeja.

Zanimljivo je kako su muzej ljetos posjećivali i turisti, posebno kako bi razgledali izložbu 'Strani dragovoljci u Domovinskom ratu'.

Naime, već početkom Domovinskog rata, tijekom ranog ljeta 1991., obrani Republike Hrvatske priključili su se mnogobrojni strani državljani. Isprva su počeli pristizati na bojišnice bliže Zagrebu (na Banovinu i u Karlovac), a potom i na bojišnice Dalmacije i istočne Slavonije. Tijekom Domovinskog rata borili su se u redovima Zbora narodne garde (ZNG), odnosno Hrvatske vojske (HV), Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Strani borci za hrvatsku slobodu stigli su iz 44 zemlje Europe i svijeta. Pouzdano je potvrđeno kako ih je došlo oko 790, a postoje indikacije koje bi taj broj mogle povećati do 1000.

'Posebno je upečatljiva, i uvijek se iznova mora isticati, visoka razina stradavanja stranih dragovoljaca. Od oko 790 stranaca, njih 85 je poginulo, a najmanje 130 ih je ranjavano, neki i više puta.
Doprinos stranih dragovoljaca pobjedi Hrvatske u Domovinskom ratu priznat je na institucionalnim razinama i postupno je tematski uveden u udžbenike povijesti, nastavne materijale, ali i u recentnu literaturu o razdoblju Domovinskog rata. Mnogim stranim dragovoljcima uručena su odlikovanja, a poseban tretman i počast imaju strani dragovoljci koji su položili svoje živote u obrani Hrvatske.

Izložba koju smo postavili samo je mali doprinos osvještavanju šire javnosti o fenomenu stranih dragovoljaca i njihovoj ulozi u stvaranju slobode koju danas uživamo', kaže nam ravnatelj Gabrilo.

Zanimljivo je kako je većina tih dragovoljaca došla iz Velike Britanije. Neki su se nakon rata vratili u Hrvatsku, zasnovali tu obitelji i ostali živjeti jer su u svojim zemljama zbog sudjelovanja u ratu na području Hrvatske i BiH bili marginalizirani, nazivani 'psima rata' i 'plaćenicima'. Među tim ljudima bilo je profesionalnih vojnika, no bilo je i onih koji su svega prošli osnovnu obuku, a motiv im je bio da stanu na stranu slabijeg u sukobu s nadmoćnim neprijateljem.

'Na otvaranje izložbe  'Strani dragovoljci u Domovinskom ratu' pozvali smo neke od stranaca, dragovoljaca. Došlo je njih 15, malo smo se družili, družili su se s našim veteranima iz Splita i okolice, bili su kod župana na prijamu, a potom smo im priredili i turističku turu po gradu, da vide kako Split i Dalmacija izgledaju 30 godina nakon rata. To je ujedno bila i prva izložba u Hrvatskoj posvećena stranim dragovoljcima u Domovinskom ratu. Bili su oduševljeni. Puno im to znači', kaže nam ravnatelj.

Otkako je u novom prostoru, muzej sve češće ugošćuje učenike.

'Pozivamo nastavnike i profesore da animiraju djecu da nas posjete jer imamo posebno osmišljene radionice za djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. S obzirom na kapacitet ovog prostora, možemo primiti grupe od po 20-ak učenika', dodaje ravnatelj.

Iz Muzeja pozivaju i umjetnike da doniraju svoje umjetnine, budući da je u planu napraviti i jednu takvu umjetničku zbirku pa je i izložiti. Među prvim slikarima koji su svoja djela donirali Muzeju Domovinskog rata bio je Petar Jakelić, koji je početkom rata izrađivao i tematske plakate.

I dok smo mi razgovarali s ravnateljem već se pripremalo postavljanje sljedeće izložbe u prostoru na Brodarici. 'Zima 94.' otvara se povodom 30 godina od te jako važne vojne operacije Hrvatske vojske kojom su stvorene pretpostavku za Oluju.

Izložbu 'Zima 94.' moći ćete razgledati sve do 15. travnja iduće godine.

Audio verzija članka može se poslušati ovdje: 

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija