U Splitu će se ovog tjedna obilježiti 50. obljetnica Hrvatskog proljeća

U Splitu će se ovog tjedna obilježiti 50. obljetnica Hrvatskog proljeća.

Iz organizacije najavljuju kako će se središnji događaj održati u subotu, 27. studenog, u 12 sati na Pravnom fakultetu. Tada će se predstaviti knjiga 'Hrvatsko proljeće u sjećanju splitskih proljećara' - zbornik radova trinaestoro sudionika Proljeća. Skup je otvoren za javnost, ali je, sukladno epidemiološkim mjerama, broj posjetitelja ohraničen. 

- Prije predstavljanja knjige, u 11 sati, odat ćemo počast prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu kod spomenika na Rivi - ističu organizatori.

Od događaja u okviru programa izdvajaju okupljanje kod središnjeg križa branitelja na Lovrincu u srijedu, 24. studenog, u 10.30 sati.

- Točno nakon 50 godina otkako je proglašen štrajk na Pravnom fakultetu u Splitu, u 10:30 se okupljamo na groblju Lovrinac te odajemo počast hrvatskim braniteljima i glavnim protagonistima studentskih previranja na splitskim fakultetima i nositeljima 'proljeća' (Damir Petrić, Zvonimir Puljić, Mladen Vidović, Željo Barišić Abel i prof. Ivan Bošković). 

Svjesni smo kako ima još imena čije grobove bismo trebali posjetiti i zapaliti im svijeću, kao npr. profesori Andrija Dujić, Ivo Petrinović,  Joško Perlain, Ivan Bilić te Mirko Dragović kao politički radnik i niz drugih.

Istog dana položit ćemo cvijeće i zapaliti svijeće pok. Petru Šunjiću u Gizdavcu, Tomi Matkoviću u Medovu Docu i Mati Kusturi u Slivnu, a naknadno pok. Anti Štambuku u Sumartinu - kažu iz organizacije.

No, napominju, za sve njih i tisuće drugih koji su stoljećima sanjali hrvatsku državu kao i onima koji su ugradili svoje živote u njene temelje služit će Svetu misu zadušnicu u Crkvi sv. Dominika, 27. studenog 2021 g. u 14 sati. 

- Hrvatsko proljeće kao svenarodni pokret, u svojem punom sjaju se događa 1970./71. godine. Glavni akteri su bili Matica hrvatska i studenti Hrvatskog sveučilišta te progresivni dio CK SKH na čelu sa Savkom Dapčević - Kučar i Mikom Tripalom, a koje su slijedili Pero Pirker, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić, Ivan Šibl i niz drugih tada uglednih političara. No, ne za dugo! 

Početkom prosinca 1971 godine, u Karađorđevu i pod patronatom JBT i Bakarića, događa se osuda tobožnjeg 'hrvatskog nacionalizma' i smjena, odnosno prisila na abdikaciju političkog rukovodstava RH.

Iza toga slijedi 'sječa glava' na svim razinama vlasti i fakultetima, sudski, politički i policijski progoni ili radna marginalizacija više od 50 tisuća hrvatskih domoljuba. 

Nastupa 'hrvatska šutnja' i traje sve do 1989 godine.

Oni koji su se drznuli nešto kazati ili napisati suđeni su na višegodišnje zatvorske kazne.

Najpoznatiji takav slučaj je slučaj Marka Veselice. 

Zbog intervjua Der Spiegelu, koji je dao 1980. osuđen je na 11 godina zatvora i 4 godine zabrane javnog istupanja nakon izlaska iz zatvora. 

Hrvatsko proljeće obilježavamo u slobodnoj i neovisnoj hrvatskoj državi što niti najveći optimisti iz vremena 'proljeća' nisu mogli očekivati ili  barem sanjati.

Upravo stoga, s obilježavanjem 50.obljetnice krenut ćemo od Središnjeg križa hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, na Lovrincu, bez čije žrtve ne bi bilo niti slobode niti države.

Križ kao simbol žrtve i uskrsnuća. 

Hrvatski narod je patio i bio žrtvom više stoljeća, a od 1. prosinca 1918. osobito, da bi mu, uz veliku i najveću žrtvu što može učiniti jedan narod, kroz Domovinski osloboditeljski rat uskrsnula suvremena hrvatska država - piše Drago Ćutuk u ime inicijatora obilježavanja u Splitu.