Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović U SPLITU O KATASTROFAMA 'Dalmacija je najtrusnije područje u Hrvatskoj, možemo očekivati najveće potrese magnitude 7 prema Richteru'

U SPLITU O KATASTROFAMA 'Dalmacija je najtrusnije područje u Hrvatskoj, možemo očekivati najveće potrese magnitude 7 prema Richteru'

Dobit ćemo referentni centar u Vučevici

Upravljanje katastrofama naziv je Firespill konferencije koja se održava u Splitu. Organizatori su Splitsko-dalmatinska županija i razvojna agencija RERA, a okupit će stotinjak sudionika iz Hrvatske i Italije, predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, razvojnih agencija, znanstvene zajednice, instituta i spasilačkih službi uključenih u rješavanje kriznih situacija. Glavna tema skupa su potresi. 

Župan Blaženko Boban osvrnuo se na temu konferencije i regionalni centar za obuku u Vučevici. 

'Katastrofe su sve učestalije u posljednje vrijeme u Hrvatskoj i svijetu. Mogu se sagledati kroz potres na koji čovjek ne može utjecati, ali se mogu sagledati kroz poplavu i požare. Ne možemo reći da s godinama ljudski faktor nije od utjecaja i za požare i za poplave. Treba najprije raditi na svijesti i edukaciji građana kako to uistinu izaziva katastrofe. 

Druga stvar koja je bitna je samo upravljanje katastrofama kada već do njih dođe. Niz institucija mora biti spremno, ali najprije treba biti spremljena svaka fizička osoba. Mora imati elementarne stvari u domu i na radnom mjestu u slučaju bilo kakve katastrofe. To je najvažnija priprema i najvažnije upravljanje kojim svaki građanin upravlja. 

Institucije ne mogu razmišljati o katastrofama kada su na vidiku ili kada su se već dogodile. Treba danas raditi pripremu, ako već nismo. Mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji uistinu radimo ne samo oko upravljanja sustava katastrofama, nego i niza projekata poput projekta Firespill, čija je vrijednost 16,2 milijuna eura. Na našu Županiju odlazi 8,6 milijuna eura. Projekt se već zaista zahuktao, što se tiče zemljanih radova daleko je poodmakao i ide zacrtanom dinamikom. 

To će biti svojevrsni regionalni centar upravljanja katastrofama, centar koji će na neki način biti sjedište ne samo naše županije, nego i šire, i u obuci, ali i u nabavci opreme. Imali su prilike vidjeti veliki požar oko Splita 2017., imali smo prilike vidjeti potres u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje su naše interventne službe bile prve i u Sisku i u Petrinji. 

Bilo je zadovoljstvo doći gore i čuti pohvale o tim našim zaista vrijednim i kvalitetnim ljudima. Dodatna je vrijednost što su to sve mahom volonteri, koji svoje srce daju za drugog. 

Imali smo i mi mikro-katastrofe u Kokorićima. Glavni teret iznijele su baš naše domaće interventne snage. 

Nadam se da ćemo na današnjoj tribini eminentni stručnjaci dodatno objasniti što sve treba još napraviti u samom upravljanju katastrofama i pripremi za spremnost upravljanja katastrofama. Kada dobijemo Firespill, regionalni centar u Vučevici, mislim da ćemo zaista biti referentan centar, ne samo za našu Županiju, već šire područje na istočnom dijelu Jadrana', kazao je Boban.     

Jozo Sarač, ravnatelj razvojne agencija RERA, kazao je kako je  ukupna vrijednost projekta Firespill 120 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projektnih aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji 65 milijuna kuna. 

'To će se realizirati u 33 mjeseca koliko traje projekt. Kompletna jadranska Hrvatska je partner u ovom projektu, sve županije. Cilj projekta je da se kroz jačanje kapaciteta svih službi koje trebaju intervenirati u slučaju izvanrednih katastrofa, bez obzira nastale prirodno ili djelovanjem ljudskih ruku, budu organiziranije i fokusiranije i da kroz nabavku nove opreme i novih tehničkih elemenata budu jedan od aktera kako bi smanjili što više negativan utjecaj katastrofa i kataklizmi', kazao je Sarač. 

'Mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji smatramo da naše žurne službe spadaju u vrh svjetskih organizacija. Na nama je da njihovu obučenost i sposobnost dovedemo na nivo s njihovom tehničkom opremljenošću. Županija na tome radi doista puno, ovo je već šesti projekt iz područja Civilne zaštite. Kao project manager, mislim da će projekt Firespill biti točka na i te da ćemo dobiti obučni centar kakav nitko nema u ovom dijelu Europe s kojim ćemo se ponositi, a posebno oni koji to najviše zaslužuju, to su naše žurne službe', kazao je Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje Splitsko-dalmatinske županije. 

Seizmolog Krešimir Kuk kazao je kako je Dalmacija seizmički najaktivnije područje Hrvatske. 

'Dalmacija je seizmički najaktivnije područje Hrvatske. Najtrusnije. Na području južne Dalmacije i cijelog priobalja mogući su najveći potresi na prostoru RH. Magnitudom mogu prijeći vrijednost 7 prema Richteru. To je pokazala i povijest. Toga moramo biti svjesni. To su ozbiljni potresi i moramo na njih biti spremni. 

Splitsko-dalmatinska županija je i ovim događajem pokazala da se po pitanju potresa brine oko toga što se u Dalmaciji događa i može dogoditi. Utjecaj seizmologije nije samo da sudjeluje u predviđanju, odnosno, modeliranju mogućih događaja, već i u povezanosti s protupotresnim graditeljstvom i načinom na koji bi se mogle poboljšati postojeće građevine i te djelovanje sustava nakon potresa', kazao je Kuk. 

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković zadovoljan je izgradnjom centra u Vučevici. 

'Ovaj projekt je nešto što bi nazvao pogledom u budućnost. Lako je biti general poslije bitke. Treba biti general prije bitke i pripremiti se za ono što nas može zadesiti. Ovo će postati jedan centar izvrsnosti za cijelu Europu. Gledam ga kao obučni centar, ali i centar logistike koji će se moći koristiti u svakom trenutku', kazao je Tucaković.   

Josip Granić, pročelnik HGSS-a, istaknuo je kako je potrebno da se građani što više uključe u pripremu za katastrofe. 

'Građanstvo s dodatnom edukacijom može u preventivnom dijelu odraditi jako puno i to je jedan od smjerova kojim će upravljanje ovim nedaćama sigurno morati ići. Hvala na prilici da podijelimo iskustva, izađemo s još boljim znanjem i budemo spremniji na nedaću koja će zasigurno pogoditi prije ili kasnije', kazao je Granić.


Vaša reakcija na temu