Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
U Splitu održana konferencija 'Odgovor društva na nasilne oblike ponašanja'

U Splitu održana konferencija 'Odgovor društva na nasilne oblike ponašanja'

Zajednički je zaključak da izostaje povjerenje u institucije, te da su kazne za nasilnike preblage

U prepunoj dvorani Centra za socijalnu skrb Split, a povodom obilježavanja Europskog dana žrtava 22. veljače, udruga Bijeli krug Hrvatske je danas održala Konferenciju na temu 'Odgovor društva na nasilne oblike ponašanja'. Konferencija je imala za cilj prezentirati različite poglede na nasilje kao ozbiljan društveni problem te pokušati identificirati probleme kao i mogućnosti unapređenja sustava zaštite žrtava.

Uz uvodnu riječ Livije Plančić, predsjednice udruge Bijeli krug Hrvatske u programu su sudjelovale prof.dr.sc. Mirjana Nazor, psihologinja, Ivana Bilušić, sutkinja kaznenog odjela Općinskog suda u Splitu, Zlatko Lovrić, socijalni radnik i djelatnik Lige za prevenciju ovisnosti Split te Eda Vujević, novinarka Slobodne Dalmacije.

Činjenica da su samo u ovom tjednu zabilježene četiri nasilne smrti s četiri ubijene žene dovoljno govori da društvo ne reagira na poplavu nasilja na djelotvoran način. Propusti poput istovremenog optuživanja žrtve i počinitelja u slučajevima nasilja u obitelji, neprepoznavanja vrste i težine samog nasilja od strane policijskih službenika, odnosno državnog odvjetništva te nedovoljnoj hitnosti u razmjeni informacija i postupanju svih odgovornih samo su neki od identificiranih nedostataka u reagiranju sustava. 

Zajednički je zaključak da izostaje povjerenje u institucije, te da su kazne za nasilnike preblage. Zakonodavac jeste ponudio rješenje u podizanju minimalne kazne za kazneno djelo nasilja u obitelji na 1 godinu kazne zatvora, no situacija se neće promijeniti jer će i nadalje u velikoj mjeri biti prisutna sudska praksa izricanja uvjetne kazne za svakog zlostavljača koji nije bio ranije osuđivan, a uz to je jedini uzdržavatelj obitelji i pokazuje kajanje za svoj čin. Iz toga proizlazi da nasilje, a pogotovo nasilje u obitelji još uvijek nije percipirano od strane politike kao ozbiljan problem.

Sve dotle dok se nasilnika strože i bezuvjetno ne sankcionira nasilje će biti poželjan i općeprihvatljiv model ponašanja. S druge strane, mi zapravo ne znamo što je prevencija nasilja, a ona je nužna i nedostaje na svim razinama društva. 

Na kraju sve je prisutnije pitanje medijske odgovornosti kada pišu o slučajevima nasilja. Uloga medija je od iznimne važnosti jer su oni odraz društva i glavni akter u formiranju percepcije javnosti u odnosu na sve društvene pojave pa tako i nasilje. Istaknuto je da o nasilju treba pisati i javnost izvještavati ali na profesionalan i human način uzimajući u obzir posljedice koje će to izvještavanje ostaviti na žrtvu i njoj bliske osobe. 

Vaša reakcija na temu