Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović U Splitu počela suđenja za malverzacije u supetarskom Uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje

U Splitu počela suđenja za malverzacije u supetarskom Uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje

Na optuženičkoj klupi nalazi se 12 okrivljenika

Ovog tjedna u Splitu je započelo suđenje po dvije optužnice za malverzacije u supetarskom Uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije. Ukupno je 12 okrivljenika, po šest u svakom slučaju. 

Na čelu prve skupine optuženika je Snežana Bralić, bivša šefica Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje u Supetru, a u tom predmetu optuženi su i jedan arhitekt te trojica geodeta, kao i poduzetnik kojem je povećana vrijednost nekretnina za 14,6 milijuna. 

Na njegovo traženje izdano mu je pet rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade kojih uopće nije bilo. Sve se odvijalo na području Općine Milna, a postupak je poveden nakon prijave SDP-ovog načelnika Frane Lozića. Na početku rasprave, okrivljenici su se izjašnjavali o krivnji. Samo je jedan rekao da se osjeća djelomično krivim, dok drugi tvrde da nisu krivi. 

Drugi slučaj bavi se malverzacijama s dozvolama na području Općine Bol. Prvooptuženi u tom slučaju je Franci Šeparović, referent Ureda za graditeljstvo i prostorno uređenje, a uz njega je optuženo još pet osoba. Inkriminirano je razdoblje od 2015. do 2016. godine. Nitko se ne osjeća krivim. 

U optužnici se navodi da su okrivljenici podnijeli zahtjeve za donošenje rješenja o izvedenom stanju te su zatim nezakonito izgradili zgrade u cilju da ih ozakone. Od Šeparovića su tražili da poduzme sve potrebne radnje bez obzira na ispunjenje uvjeta, što je on i pristao činiti u nakani da im omogući ozakonjenje zgrada, iako su bili svjesni da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za donošenje rješenja o izvedenom stanju jer su te zgrade izgrađene nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja i nisu vidljive na kartama Državne geodetske uprave, niti su evidentirani u katastarskom planu.

Vaša reakcija na temu