Udruženje ugostitelja Split: Gradske vlasti u drugim hrvatskim gradovima terase vide kao priliku, a ne problem

Političari i svi javni dužnosnici trebali bi u svakom trenutku biti svjesni činjenice da rade, ili bi bar trebali raditi, u službi građana, da ih građani plaćaju i da odluke koje donose imaju dalekosežne posljedice na cjelokupno društvo i državu. U Splitu su trenutačno ugroženi građani koji rade u ugostiteljstvu i koji, kao vlasnici i poslodavci, od svog rada plaćaju gradske vlasti još više nego oni koji se ne bave poduzetništvom. Odbijanje dijaloga s ugostiteljima implicira da je gradskoj vlasti u cilju opstruiranje stvaranja vrijednosti, od koje veliki dio ide u proračun - naglašavaju iz Udruženja ugostitelja Split. 

- Kad odete u Veneciju, pa i cijelu Italiju, u Pariz, odnosno cijelu Francusku, svugdje možete vidjeti terase. Sve je uređeno, sve funkcionira. Tako i u nekim drugim turističkim destinacijama u Hrvatskoj terase nisu problem: u Šibeniku svaki novi zahtjev za postavljanjem štekata/terase ugostiteljskog objekta razmatra Povjerenstvo za raspolaganje s nekretninama Grada Šibenika, koje udovoljava zahtjevima u kojima postoji opravdana i objektivna mogućnost za postavljanjem terase. Ugostiteljski objekti smiju na terasama imati suncobrane, koji na području starog dijela grada ne smiju biti reklamni. Na terasama se radnim danom glazba smije puštati do 24 sata, a vikendom do 1 sat - dodali su ugostitelji. 

Kad je pak riječ o Dubrovniku, nastavili su, zakup javnih površina definiran je i uređen Planom korištenja javnim površinama te Odlukom o zakupu javnih površina.

- Navedenom Odlukom uređuje se način korištenja, uvjeti i postupak davanja javnih površina u zakup, sadržaj ugovora o zakupu, način određivanja zakupnine, uvjeti prestanka i otkaza ugovora te nadzor u svezi s davanjem javnih površina u zakup na području grada Dubrovnika. 

Taj segment turističke ponude smatraju dobro uređenim, s tim da je aktualna gradska uprava u posljednje dvije godine kroz strateški projekt Poštujmo Grad, naglašavaju, poduzela određene korake u cilju postizanja veće ravnoteže između zahtjeva tržišta i potreba građana za, primjerice, slobodnim pješačkim koridorima unutar povijesne jezgre.

- Iz Grada Dubrovnika navode kako ugostiteljske objekte smatraju važnim u cjelukupnoj turističkoj ponudi. Tamošnjim gradskim vlastima oni su neodvojivi dio ukupne turističke ponude, jednako kao što su to smještajni kapaciteti te zabavni, atraktivni i kulturno-baštinski elementi ponude koji su i najveći privlačni faktor destinacije. Terase u centru grada smiju imati suncobrane, a svi uvjeti njihovog postavljanja (izgled itd.) propisani su. Što se tiče puštanja glazbe, propisano je da se na zakupljenoj javnoj površini i na otvorenom prostoru (terase barova, restorana, itd.) glazba smije čuti do 23.30. No, Grad Dubrovnik je nedavno proveo istraživanje kako bi se utvrdili stavovi građana prema vremenskom ograničenju za puštanje glazbe na otvorenom. Relativna većina od 40% građana samostalno je navela ponoć kao preferirano vrijeme ograničavanja - ističu iz Udruženja ugostitelja Split.

Plan upravljanja povijesnim kompleksom Splita s Dioklecijanovom palačom, III. strateške smjernice, naravno govori i o potrebi regulacije upotrebe javnih površina. No, značajne su i mnoge druge tvrdnje. Prije svega, povijesna jezgra je pogodna za javne, kulturne i gospodarske djelatnosti, nositelj je simboličko-identifikacijskih vrijednosti i doprinosi stvaranju urbane kohezije i identiteta grada. Povijesna jezgra pruža brojne trgovačke sadržaje i usluge; pazar, peškarija, dućani, kavane i slično, a utvrđeno je i da ima ugodan ambijent javnih prostora. Plan ističe da jezgra ima dinamiku svakodnevnog života što je čini stalno aktivnim prostorom - kontunitet naseljenosti pruža vitalnost prostora, što je vrijednost sama po sebi, ali i dodana vrijednost prostoru u smislu njegove atraktivnosti za posjetitelje.

Udruženje ugostitelja Split posebno važnim činjenicama iz Plana smatra sljedeće:

- U povijesnoj jezgri je smješteno više hotela, hostela, apartmana, restorana, suvenirnica, agencija. Razvijeno je turističko poslovanje organiziranog smještaja, gastrononomije, zabave, posjeta i razgledavanja. Turističko poslovanje je najsnažnija ekonomija koja ima kapacitet ulaganja, uvođenja novih ponuda i provođenja različitih promjena. Karakteristični ambijent i građevine, društvena događanja, povijest i odnos građana prema ovom prostoru, čine povijesnu jezgru nositeljem identiteta Splita, prepoznatog u širem kontekstu. Povijesna jezgra je mjesto na kojem se stvara društvenost, manifestiraju društvena događanja, najlakše prepoznaju društvena kretanja.

Ugostitelji naglašavaju da dmjernice kao najvažnije nedostatke uopće ne spominju štekate, već, primjerice, nedovoljan broj parking mjesta na pješačkoj udaljenosti od jezgre te se prepoznaje i trend izgradnje trgovačkih centara na periferiji i izvan granica grada koji rezultira osiromašenjem trgovačke i uslužne ponude povijesne jezgre, kao i smanjenjem njezine uloge središta grada. Dio prostora u zgradama stoji prazan i neiskorišten, između ostalog zbog premještanja lokala u druge dijelove grada i trgovačke centre. Za grad to rezultira smanjenjem vitalnosti njegovog središta, stoji u istom dokumentu.

Ističu se i netransparentost konzervatorskih procedura i postupaka - otežane, nejasne ili dugotrajne procedure čine prilagodbu prostora novim funkcijama i korištenju kompliciranim većini korisnika, a smjernice govore i o nedostatku javne svijesti i sudjelovanja, jer nisu razvijeni mehanizmi suradnje, participacije, javnog djelovanja i angažmana za javno i zajedničko dobro, što otežava implementaciju zahvata i usporava stvaranje kvalitetnih prilika koje doprinose zajedničkoj kvaliteti življenja. S navedenim se smjernicama slaže i Udruženje ugostitelja Split, koje drži da bi se Banovina trebala držati i ovakvih, postojećih dokumenata u kreiranju novih planova i odluka.