Udruženje ugostitelja Split: Štekati su dio svakodnevice i brojnih stanovnika jezgre

Povijest ugostiteljstva u Splitu seže stoljećima unazad i piše brojne priče o životu stanovnika našeg grada. Neki od štekata koje se sada pokušava uništiti, desetljećima stoje na istom mjestu, bez problema i ne štete kulturnoj baštini. Posjećuju ih, uz turiste, svakako i stanovnici – mnogi od njih su i stalni gosti objekata u jezgri - naglašava Udruženje ugostitelja Split.

Na web stranici Matice hrvatske, primjerice, možemo pronaći podatke da je kod gradnje Prokurativa plan bio prisloniti dvije duge zgrade na zgradu kazališta, kako bi se s tri strane oblikovao zatvoreni trg s trijemovima uokolo, otvoren samo prema moru - ispod trijemova bi se nalazilo 28 trgovina, a u kompleksu su predviđeni ugostiteljski sadržaji: velika kavana, restoran i hotel. Na nižim katovima planirali su se javni sadržaji, a na višim privatni stanovi.

Isti izvor ističe Rivu kao jedno od najprivlačnijih mjesta za ugostiteljske sadržaje, gdje se nalazila i prva splitska kavana i slastičarnica, otvorena još 1786. godine. Kavane su se nalazile i u prizemlju kuće Seleban i Pezzoli, zatim i na sve više mjesta. Primjerice, 1913. otvorena je kavana bečkog tipa, a prvi splitski hotel otvoren je 1835., s gostionicom u sklopu, najvjerojatnije na Rivi. Kavana u jugozapadnom krilu Prokurativa bila je stjecište imućnije klijentele, odvjetnika i umjetnika te su se u njoj mogle naći sve poznate europske novine.

- Ti podaci pokazuju kako su ugostiteljski sadržaj od davnina bili važan dio splitske svakodnevice i kulture, a mnogi ugostiteljski objekti 'novijeg datuma' još uvijek žive u sjećanju stanovnika, kao omiljene terase preko cijelog Peristila 70-ih godina - poručuju iz Udruženje ugostitelja Split.

Splitska tradicija turizma, a s njime i ugostiteljstva, dodaju iz Udruženja, mogla bi skeptike poučiti kako grad može živjeti u suglasju s raznovrsnom ponudom. Primjer mogu biti terase na Željeznim vratima, gdje je još od 80-ih godina bilo okupljalište lokalnog stanovništva, klapa koje su pjevale sa štekata, života koji je kao svoje odredište spontano prepoznalo nalaženje 'ispod ure'.

- U Splitu doista možemo biti ponosni na mnogo znamenitosti, posebno na staru jezgru, i svatko tko voli ovaj grad želi pokazati njegove ljepote svijetu. Njih neće zasjeniti stolovi i stolci, pa ni suncobrani, jer je to nemoguće. Prije svega, zdanja o kojima je riječ su grandiozna i u veličini i u značaju - ističe Udruženje ugostitelja Split.

Kažu da se novim Planom korištenja javnih površina ne dozvoljava nikakva komercijalna djelatnost na Zlatnim, Srebrenim i Željeznim vratima, u Dioklecijanovoj i Krešimirovij ulici, na Poljani kraljice Jelene, Peristilu i Vestibulu, niti u Bosanskoj, Marulićevoj, Domaldovoj, Šubićevoj i Zadarskoj ulici. Napominju iz Udruženja da slobodna površina Voćnog trga, Trga Republike i Narodnog trga mora iznositi minimalno 70 posto, dok na ostalim trgovima dio površine mora ostati slobodno za ostale namjene koje donosi život u gusto naseljenoj gradskoj jezgri.

Udruženje ugostitelja Split drži da su upravo štekati jedan od nositelja navedenog života te da se ovako restriktivnim odredbama mijenja svakodnevica mnogih Splićanki i Splićana, kao i izgled jezgre, koja može postati gotovo prazna i bez sadržaja u kojima bi uživali i domaći i stranci.

- Odluke takvog značaja, stoga, ne bi trebalo donositi bez sagledavanja štekata iz više perspektiva, ne samo iz konzervatorskog, niti prema nepotpunim, neažuriranim grafikama na koje se Plan sada poziva, već pojedinačno za svaku lokaciju, u suradnji sa svim dionicima - zaključili su ugostitelji.