Zbog svoje agresivnosti pajasen se može očekivati u svim dijelovima grada Splita, ali se teško moglo predvidjeti, da će se nakon tvrđave Gripe, Dioklecijanove palače, bastiona Contarini, uvući čak i u Marjanski tunel gdje mu čak ni koncentrirani automobilski ispušni plinovi ne škode, poručuje dr. Joško Kalilić.
- To je potvrdila i američka književnica Betty Smith još 1943. koja je u svojoj nagrađenoj knjizi 'Raste stablo u Brooklynu' opisala svoje odrastanje u djetinjstvu i adolescenciji u New Yorku s pajasenom (kojeg je nazvala 'tree of heaven' ili 'nebesko stablo' zbog brzog rasta kao da želi svojom visinom što prije doseći nebo). I 'gheto palm' je bio još jedan naziv jer je pajasen bilo jedino stablo koje je tada uspijevalo u getoima New Yorka jer mu nisu škodila urbana zagađenja bilo kojeg sastava. Ona je primijetila i smatrala da je pajasen jedino stablo koje može rasti iz cementa i asfalta - navodi dr. Kalilić.
Upozorava kako se pajasen uvukao u strop južnog dijela Marjanskog tunela gdje se i s vanjske strane vide brojna stabla pajasena od kojih neki dosežu visinu veću od deset metara.
- Njihov brzi rast i jako korijenje može s vremenom potencijalno oštetiti ne samo elektro instalacije tunela, već i oštetiti beton što bi u tom slučaju njegovi manji dijelovi mogli pasti na jureća vozila i izazvati prometnu nezgodu. Stoga je nužno ukloniti sve vidljive pajasene koji doslovno rastu na krovu južnog dijela tunela i izvaditi sve vidljivo korijenje za spriječiti njihov daljnji rast kao prevencija mogućih budućih prometnih nesreća u južnom dijelu tunela - smatra dr. Kalilić.