USKORO NA NAŠIM POLICAMA Europska unija odobrila prodaju 'brašna' od skakavca, crva i kućnih zrikavaca

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) brašno od skakavca, crva brašnara i kućnih zrikavaca odobrila je kao prehrambene proizvode i uvrstila u kategoriju 'nove hrane' u Europskoj uniji. Drugim riječima, sada ih je moguće pronaći na policama trgovina u Hrvatskoj te u drugim zemljama EU-a. 

Nutricionistica Olja Martinić pojasnila je u kakvom obliku stiže crv brašnar, otkrila je kako joj je sporan baš taj naziv, predstavila je njegove nutritivne benefite te se dotaknula znanstvenih istraživanja kojima su insekti u fokusu. 

'Trenutno se po europskoj regulativi četiri vrste insekata mogu naći na tržištu, a osam ih je još u proceduri za odobrenje. To naravno ne znači da se moraju konzumirati, već da ispunjavaju sve zadane uvjete te da se mogu pojaviti na tržištu. Prilikom stavljanja na tržište sve te nove namirnice prolaze potpuno jednaku proceduru', uvodno je istaknula te napomenula kako danas ne postoji dozvola za žive insekte.

Martinić je također iznijela da se u svijetu, prema podacima FAO-a, konzumira oko 1900 vrsta insekata što nije malen broj, odnosno nije rijetko. Europljani pak, ustvrdila je, nemaju takve navike pa su samim time kod nas egzotični. 

'Recimo, postoje prostori gdje su pčele gastronomska poslastica u određenim kulturama - osobama koje ih konzumiraju to je kulturološki prihvatljivo. U fiziološkom smislu, njihov je probavni sustav adaptiran. Za sve namirnice koje dolaze neko područje - bilo kukce ili nešto drugo - uvijek se mora pratiti reakcija na njih', obrazložila je.

'Novu namirnicu zovu brašnom, a nije brašno'

Od spomenutih 1900 insekata koji se konzumiraju na našem planetu po određenim kulturama nisu sve atraktivne Europljanima, ali je sada veliki interes izazvao upravo crv brašnar. Olji Martinić sporan je naziv te namirnice - smatra kako 'loš prijevod' može prouzrokovati zabunu te kako bi bilo pametno razmisliti o drugačijem terminu. 

'U obliku je praha, svojevrstan je koncentrat proteina, a zovu ga brašnom iako on to nije. Definicija brašna FAO-a vrlo je jasna, a navedena je i kod nas u Narodnim novinama. Crv brašnar po teksturi mu je sličan, ali po svom sastavu to ne može biti. Namirnica od kukca mogla bi se zvati ili puder od kukca ili mljeveni kukac. Brašno može biti samo ono što je proizvod žitarice ili pseudožitarice', podcrtala je. 

Taj se prah od crva brašnara dodaje nekom konvencionalnom brašnu. Naša je sugovornica kazala kako se ta informacija treba pronaći i na deklaraciji. 

'Izričito je propisano kako se mogu označavati proizvodi. Ne može se dogoditi da se takva brašna pojave, a da konzumenti ne znaju za njih. Mora, dakle, biti označeno da su dodana u proizvod kao i u kojoj količini', objasnila je. 

Insekti u prehrani u fokusu znanstvenih istraživanja

Olja Martinić rekla je da je trenutno najveći broj znanstvenih istraživanja u svijetu posvećen upravo insektima kako u humanoj tako i u krmnoj prehrani. S jedne strane, pojasnila je, nastoji se dobiti što kvalitetnija namirnica u humanoj prehrani, a s druge strane prati se kako uzgoj određene namirnice utječe na okoliš.

Naznačila je kako je potrebno razlikovati insekte s farmi, kakve postoje i u Hrvatskoj, od insekata koji su u prirodi, a koje ljudi prikupljaju. Prednost u prehrani imaju oni s farmi jer se smatra da su zbog kontroliranog uzgoja zdravstveno sigurniji. 

'Kad su u pitanju kukci i ličinke, ono što se u prirodi može naći, postoje bojazni da mogu biti izvor zaraze. Ako se, na primjer, radi o kukcima s trulih stabala - u nekom prostoru gdje dolazi do raspadanja tijela - postoji mogućnost da patogeni dospiju kod tih životinja, na koje nova kultura konzumenata nije navikla, tj. čiji se probavni sustav teže nosi s njima. 

Istovremeno se govori i o teškim metalima - istražuje se količina koju konzumenti u tom okolišu mogu pokupiti. Opširna istraživanja obuhvaćaju i pesticide. Kada su posrijedi kukci, većina ih je usmjerena na križne reakcije alergija koje su zasad nepoznanica', navela je. 

Nutritivni benefiti crva brašnara

Naša sugovornica osvrnula se i na nutritivne benefite novih namirnica. Rekla je kako je posrijedi visok postotak proteina - otprilike 55% - i 28% masti, a kako su po svojoj strukturi poprilično slični purećoj. K tome, bogati su i željezom te nekim vitaminima B skupine. 

'Kada su u pitanju ličinke crva brašnara, ne znači da je njihova biološka raspoloživost u humanoj prehrani toliko visoka. Znači, kada govorimo o tome koliko će organizam iskoristiti od proteina, treba biti oprezan jer su to još uvijek stvari koje se istražuju. Svaka namirnica ima svoj kemijski sastav. Bromatologija, znanost koja se bavi kemijom hrane, proučava kemijski sastav u samoj namirnici, ali i puno o njenom ponašanju u humanoj fiziologiji', kazala je. 

Pobliže je dočarala i zašto se toliko pažnje posvećuje istraživanju farmi ličinki i kukaca.

'Riječ je o namirnicama za koje se pretpostavlja da na prostorima gdje stanovništvo ima deficite u unosu proteina mogu biti najrentabilniji način njihove nadoknade. Smatra se da će porast stanovnika na planetu i klimatske promjene zbog kojih se smanjuje površina na kojima je moguć uzgoj namirnica i životinja za ljudsku prehranu dovesti do prijeke potrebe za koncentratima, odnosno dodacima u prehrani kako bi se izbjegli sindromi gladi te spasilo čovječanstvo. Neosporno je da kao takve mogu biti od velike koristi u smanjivanju gladi jer ona nije samo nedostatak hrane, već i osnovnih nutrijenata neophodnih za normalan rast, razvoj i funkcioniranje', iznijela je. 

Premda crv brašnar kad se doda u neke druge namirnice ne mijenja njihov okus, Martinić smatra bitnim jasno ga navesti na deklaraciji, o čemu je i prethodno govorila, i to ponajprije radi prava ljudi na odabir, a potom i iz zdravstvenih razloga. Povećan unos proteina, primjerice, nije siguran za bubrežne bolesnike. 

'Animalna znanost posebno je oprezna'

Napomenula je da se vrše istraživanja i po pitanju prehrane životinja. Pritom je konstatirala kako je animalna znanost posebno oprezna, i to od perioda kada se pojavilo kravlje ludilo zbog dohranjivanja koštanom masom. 

'Jako su oprezni kad se hrana kao što je protein od usitnjenih kukaca nađe u krmnoj hrani. Propituju kako će utjecati na zdravlje životinja', izjavila je. 

No ono što je sigurno, kako je rekla, njihova fiziologija može podnijeti crve koje ionako konzumiraju u prirodnom okruženju. Tvrdnju da ne mogu izazvati loš utjecaj na faunu, a posljedično i na ljudsku prehranu temelji i na činjenici da se nerijetko koriste u uzgajalištima morskih životinja. 

'Animalna znanost daleko je više, šire i možemo slobodno reći komercijalno zainteresirana za uzgoj i za primjenu sve moguće tehnologije, ali da bi se fauna održala i da bi namirnice bile sigurne za ljude', zaključila je. 

'Konzumiranje crva brašnara nije štetno'

Prema riječima nutricionistice s kojom smo razgovarali, konzumiranje crva brašnara nedvojbeno je neškodljivo. Ukazala je na deklaracije određenih vrsta brašna na kojima stoji kako se u malim postocima mogu pronaći ostaci crva te kako je točno propisano koliko ih može biti. 

'Smatra se da žito koje ide u preradu uvijek može imati jedan postotak crva brašnara, ali tad govorimo o proizvodu koji je kontaminiran malim količinama, odnosno nije namjerno dodan, i to u velikim količinama. Pojedemo ga u voću, osobito u trešnjama, no to ne izaziva ni kod koga probleme. Postoje određene kulture tih ličinki za koje možemo biti sigurni da ne izazivaju smetnje. Međutim da bi ih Agencija za hranu stavila u promet, neškodljivost se treba znanstveno dokazati', podijelila je s nama Olja Martinić. 

'Nove namirnice mogu dovesti do ekspresije gena'

Otkrila nam je i kako je dosta interesa izazivalo i umjetno meso, koje je čak i etički vrlo prihvatljivo. Oni koji su ga kušali tvrde da u okusu nema razlike između laboratorijskog i životinjskog, no nutricionistica je upozorila da još uvijek ne znamo kakve će biti posljedice njegova konzumiranja. 

'Inače, kad govorimo o novim namirnicama, uglavnom se zna kako se one ponašaju, međutim one mogu dovesti do ekspresije gena. Ekspresija može biti pozitivna - primjerice može imati antioksidativan učinak te doprinijeti očuvanju zdravlja organizma - ali i negativna. Istraživanje je ekspresija kod ljudi sporo. Da bi se uočile promjene gena, trebaju proći tri generacije, a tko će čekati 200 godina? 

Kod životinja je znatno kraći proces, stoga animalna genetika dosta radi i na praćenju sličnih vidova koji se očekuju u ljudskoj prehrani. Dakle, mi uvođenjem nekih namirnica koje su prisutne u određenoj populaciji kao dio njihove redovite prehrane ne možemo očekivati isto', konstatirala je. 

Svakako, stava je kako se danas rade puno ozbiljnije analize nego ranije. Ilustrirala je to primjerom pojave margarina kao svojedobne gastronomske revolucije. Smatralo se da su transmasne kiseline blagodat za ljudsko zdravlje. Dvadesetak godina kasnije ispostavile su se njegovim najvećim neprijateljem. 

Na raširenost novih namirnica na tržištu svakako, smatra stručnjakinja, utječe sklonost konzumenata prema njima. 

'Dok mi jedemo, primjerice, goveđe meso, neke se kulture na to zgražaju. Grozimo se osjećaja pucanja oklopa od nekakvog skakavca, a normalno nam je jesti rakove, kozice ili škampe s kemijski istim oklopom', zaključila je Olja Martinić.