Utvrda kraj Trilja: Arheološki nalazi govore o surovom ratničkom životu na Čačvini
Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije Piše: Ivan Alduk

Utvrda kraj Trilja: Arheološki nalazi govore o surovom ratničkom životu na Čačvini

Dalmatinski portal u suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije i konzervatorom Ivanom Aldukom donosi serijal o drevnim utvrdama

Iako malena, Čačvina je jedan od najvažnijih utvrđenih punktova u unutrašnjosti Dalmacije u vremenu od kasne antike do 18. stoljeća. Vjerojatno je još tijekom 4. ili 5 stoljeća na hridinastoj uzvisini koju narod danas zove 'Gradina' ili 'Tabija' (tur. tabija - utvrda, isturena kula) sagrađena kula koja je u srednjem vijeku inkorporirana u glavnu kulu današnje tvrđave. Ta kasnoantička utvrda bila je jedna u nizu sličnih fortifikacija na uzvisinama istočno od Cetine. Sudeći prema pronađenom dijelu kapitela stupa, u blizini je postojala i ranokršćanska crkva. Ostaci rimske ceste uz današnji put prema Vrpolju, miljokaza rimskog cara Maksima Tračanina te veći broj antičkih ali i prapovijesnih lokaliteta i nalaza uokolo tvrđave svjedoči o važnosti ovog mjesta. Spomenuta cesta trasirana je još u prvim desetljećima poslije Krista u vrijeme rimskih careva Augusta i Tiberija

Prvi pisani spomen Čačvine je iz 1371. godine kada njome zapovijeda kaštelan Perko Ježević. Perko se u jednom trenutku toliko osilio da je u par navrata, s još nekoliko kraljevskih službenika, opljačkao splitske trgovce solju, oštetivši ih za više tisuća zlatnika. Nešto kasnije će se, nakon tužbe kralju Ludoviku Anžuvincu, Perko pokajati i obvezati na odštetu trgovcima. Tvrđava se javlja u izvorima tijekom 14. i 15. stoljeća, a za sukob oko nje između hercega Stipana Kosače i njegovog zeta bosanskog kralja Stjepana Tomaša oko 1460. godine, doznat će i papa Pio II. Papa je, naime, u pismu hvarskom biskupu Tomi Tomasiniju izrazio svoju zabrinutost zbog mogućnosti da utvrda dođe u turske ruke. To će se i dogoditi 1513. godine. Do druge polovice 18. stoljeća Čačvinu nalazimo na brojnim povijesnim kartama, a u opisu bosanskog pašaluka iz 1624. godine to je malena tvrđava s posadom od oko trideset ljudi u gotovo opustjelom krajoliku. Sačuvani povijesni izvori donose nam i imena turskih aga (pripadnika nižeg plemstva), dizdara (zapovjednika tvrđave) i kapetana od kojih je najpoznatiji Omer, čačvinski kapetan koji je s ostalim uglednim Turcima prisustvovao na misi koju je 1711. godine u staroj crkvi u Katunima održao splitski nadbiskup Cupilli. Nešto kasnije Čačvina će prijeći u posjed Mletačke Republike, a od 2. polovice 18. stoljeća izgubit će stratešku važnost.

Tvrđava je tlocrtno prilagođena izduženoj litici na čijem je istočnom i zapadnom kraju podignuta po jedna okrugla kula. Ona istočna, ujedno i veća, služila je vjerojatno tijekom srednjeg vijeka i kasnije kao stambeni dio s ulazom postavljenim na visini prvog kata. Unutar te kule sačuvan je i duboki kružni bunar za vodu. Kula je više puta ojačavana i nadograđivana a njen središnji dio je sagrađen vjerojatno tijekom kasne antike. Kule su povezane uskim izduženim dvorištem a sam ulaz je vjerojatno bio na spoju južnog bedema i manje okrugle kule koja ga je ujedno i branila. Na najzapadnijem, odvojenom, dijelu hridine (Tabija) postojala je manja promatračnica koje je sačuvana u temeljima.

Čačvina je imala sreću da je dala malen ali vrlo značajan broj arheoloških nalaza koji svjedoče o intenzivnom životu na ovoj uzvisini.  Ostaci mehanizma za samostrijel kao i veliki broj strelica za to oružje (veretona) te kalupa izrađenih od muljike za lijevanje metalnih kugli za vatreno oružje govore nam o surovom ratničkom životu na Čačvini. Kao i na Travniku, i ovdje se strelice (veretoni) i ostaci samostrijela djelomično mogu dovesti u vezu s brojnim isporukama samostrijela (baliste) i samostreličara (balistariji) koje primorski gradovi (Trogir) šalju kneževima Nelipićima, vlasnicima a vjerojatno i graditeljima srednjovjekovne Čačvine. Osim oružja, na tvrđavi je pronađeno dosta srednjovjekovne i novovjekovne glazirane keramike i majolike te ulomaka finih staklenih čaša.  U podnožju tvrđave je crkva Svih svetih podignuta u prvoj polovici 18. stoljeća dok je zvonik dodan 1871. godine.

(Do utvrde se dolazi s ceste Trilj-Kamensko, prema selu Čačvina. Na izlasku iz sela je novo groblje smješteno odmah iznad ceste. Od groblja se desetak minuta pješačkom stazom penje do crkve Svih svetih i tvrđave. Obilazak tvrđave je na vlastitu odgovornost.)

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(9680, "");
Pregledaj komentare