U petak je Glas otoka objavio vijest o pojavi čaglja na otoku Unije, a zatim su naknadno do njih stigle i uznemirujuće fotografije na kojima su stravični prizori ubijenih i ranjenih janjaca. Kako su ranije izvijestili, na Unijama je kroz 2020. godinu stradavalo tamošnje blago te su otočani vjerovali da štetu nanosi nečiji pas. Međutim, unazad nekoliko dana za vrijeme šetnje mještanina sa svojim psom, iz grmlja je izletio čagalj nasrnuvši na psa i tom ga prilikom izgrizao.
Kontaktirali su ubrzo predsjednika MO Unije, Roberta Nikolića, koji je potvrdio pojavu čaglja opisavši količinu štete.
- Vjerujem da ga je netko na otok donio kao maloga i tu pustio tijekom zime 2019./20. Mjesecima nam je stradavalo blago, ali smo smatrali da štetu nanosi nečiji pas. S obzirom na to kako sada znamo s čime se suočavamo, vjerujem da bi ga kroz naredne dane mogli uloviti - rekao je Nikolić, ujedno registrirani lovac i lovoovlaštenik za Unije.
Gotovo nema poljoprivrednika na otoku kojemu nisu stradale kokoši, ovce ili janjci.
- Čagalj je vrlo inteligentan, kreće se noću i teško ga je uloviti. Pripremamo više načina kako ga uloviti te se nadamo da je riječ o jednom primjerku. Tko god ga je donio nije sav svoj - objašnjava Nikolić i dodaje da čagljevi pretežito napadaju glavu jer im je mozak specijalitet, vole i jetru, međutim pretežito piju krv životinje.
Šakal, kako ga se još zove, bio sam ili u čoporu, s preživljavanjem na otoku nema problema jer tu osim domaćega blaga ima i divljih zečeva, koza i kozlića pa i fazana, a neće zaobići ni štakora. Sreća u nesreći je, potvrđuje to i predsjednik MO, da je za napad na unijske boškarine preslab dok je usamljen.
Mještanin kojemu je stradalo 15-ak janjaca za Glas otoka kaže da je zaplakao u trenutku dok je obilazio stradalo blago.
- Razočaran sam, ne mogu vjerovati da postoji netko toliko zloban da na otok donese grabežljivca. Ta osoba nije normalna. Najteže je vidjeti žive janjce s dijelom pojedene glave - govori ukratko potreseni vlasnik OPG-a s Unija.
Štetu je, kaže, prijavio nadležnim službama i institucijama, stoga su kontaktirali Ministarstvo poljoprivrede, Policijsku upravu primorsko-goransku, Primorsko-goransku županiju i županijsko lovačko društvo te komunalnog redara Grada Malog Lošinja.
Iz MP-a su ih usmjerili na Županiju jer su ovlasti po pitanju smanjivanja šteta od divljači prenesene na izvršno tijelo županija kao nadležno tijelo. Zakonom o lovstvu propisano je da županija utvrđuje uobičajene mjere za sprječavanje štete od divljači, donosi rješenja o smanjivanju broja divljači koja čini štetu kao i da odobrava lovnogospodarske osnove za zajednička lovišta, a sve kako bi, kao davatelj prava lova, odredila cilj gospodarenja pojedinim vrstama divljači u skladu s gospodarskim ciljevima županije i jedinica lokalne samouprave.
- Također po pitanju šteta od divljači, Zakonom o lovstvu jasno su propisane obveze i prava korisnika površine i lovoovlaštenika u sprječavanju šteta, i ako šteta nastane. Isto tako, propisano je da ako strane ne postignu sporazum, oštećenik se može obratiti nadležnom sudu radi naknade štete. Slijedom naprijed navedenoga, oštećeni se treba obratiti lovoovlašteniku lovišta radi sprječavanja šteta i eventualne naknade za već počinjenu štetu, odnosno nadležnoj županiji u slučaju potrebe za smanjenjem brojnog stanja pojedine vrste divljači - navodi se u odgovoru MP-a.
Iz Primorsko-goranske županije su potvrdili kontakt s lovoovlaštenikom Sridnja d.o.o., koji je ustvrdio da su poduzete sve mjere i radnje kako bi se što prije ulovilo čaglja i tako se spriječile nove štete. Iz Ureda župana podsjećaju kako je u ožujku 2020. godine, donesen Plan uobičajenih mjera za sprječavanje šteta od divljači na području županije za lovnu godinu 2020./2021. Tim su Planom, navode, donesene mjere za sprječavanje štete od divljači koje je dužan provoditi lovoovlaštenik u lovištu na kojem ostvaruje pravo lova, a koji je s istim upoznat.
- S obzirom na to da je sada nedvojbeno utvrđen uzrok šteta na Unijama lovoovlaštenik će organizirati njegov izlov te se nada uspješnom rješenju problema - napominju iz PGŽ, međutim, poučeni iskustvom lovaca s otoka Krka, naročito na području državnog lovišta VIII/1 Baška gdje je također već tijekom prošle godine čagalj činio znatne štete, lov na čaglja je vrlo otežan zbog loše preglednosti krškog terena kao i činjenice da se radi o vrlo lukavoj i plahoj životinji.
- Unatoč tome kontinuirani napori lovaca na izlovu uz odgovarajuću opremu (noćne ciljnike), potporu JLS-a i noćna dežurstva lovaca i poljoprivrednika, čuvanje stoke unutar ograda, krčenje terena i slično doprinijeli su uspješnijem lovu na čaglja na Krku iako problem nije riješen. Županija je do 2019. sufinancirala izlov nezavičajne divljači temeljem Odluke o mjerama poticanja lovozakupnika glede uklanjanja medvjeda, čaglja, divlje svinje i jelena lopatara na otocima Primorsko-goranske županije, ali zbog smanjenih proračunskih sredstava lovozakupnina više nije u mogućnosti to činiti, te je odluka stavljena van snage - dodaju.
PU primorsko-goranska potvrdila je da je zaprimila prijavu našeg sugovornika, za što je utvrdila da mu je pričinjena materijalna šteta od oko 15.000 kuna. Nisu još zaprimili odgovor lovačkog društva i komunalnog redara Grada Malog Lošinja.