Vedran Rožić oslobođen optužbe za utaju poreza od 29 milijuna kuna

Općinski sud u Splitu oslobađajućom presudom dovršio je preostali dio kaznenog postupka protiv bivšeg Hajdukovog direktora Vedrana Rožića, i to onaj koji se odnosi na utaju poreza u visini od 29 milijuna kuna. Državno odvjetništvo zaprimilo je presudu dan prije nastupanja zastare. Uložili su žalbu, no o njoj se neće moći raspraviti jer će viši sud morati obustaviti postupak zbog zastare. 

Vedran Rožić pravomoćno je osuđen za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, a Vrhovni sud 2015. godine preinačio je presudu Županijskog suda u Splitu tako da su kaznu od 10 mjeseci zatvora zamijenili uvjetnom od godinu dana s rokom kušnje do tri godine. Među ostalim zaključeno je da nema smisla da Rožića šalju u zatvor za djela počinjena prije 20 godina. Rožić je odlukom suda morao u državni proračun uplatiti 362.000 kuna. 

Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu za neobračunavanje poreza na dohodak te je predmet završio na Općinskom sudu. 

'Neprijavljivanjem nezakonito stečenih prihoda ne može se počiniti kazneno djelo'

U obrazloženju presude se navodi sljedeće. 

'Odredbom članka 256. KZ/11 kao bitno obilježje kaznenog djela nije propisano da se kazneno djelo čini ako se daju nepotpuni podaci o zakonito stečenim prihodima. Kako u konkretnom slučaju, u djelu koje je okrivljenom stavljeno na teret i koje je činjenično i pravno opisano u optužnici, nema bitnog obilježja kaznenog djela, a da bi okrivljeni propustio dostaviti podatke o zakonito stečenim dohocima, što je bilo propisano u vrijeme počinjenja kaznenog djela, to je očito da okrivljeni nije počinio kazneno djelo iz članka 256. jer je nesporno da su primanja koja se navode u optužnici i za koja ovlašteni tužitelj smatra da je na njih trebalo obračunati i platiti porezne obveze, nisu zakonito stečeni prihodi pa iz tog proizlazi da to što okrivljeni nije prijavio te prihode, a koji su očito nezakonito stečeni, nije počinio kazneno djelo jer se neprijavljivanjem nezakonito stečenih prihoda nije moglo počiniti kazneno djelo. Stoga sud drži, da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, a činjenično je opisano u optužnici, nije kazneno djelo po zakonu', zaključio je sudac Velimir Kovačević. 

Rožića su teretili da je od 1992. do 1997. kao direktor Hajduka u nakani djelomičnog izbjegavanja plaćanja poreza dogovorio i organizirao zajedno s pokojnim financijskim direktorom Bartulom Kalebom da klub u poslovnoj dokumentaciji, financijskim izvješćima i poreznim prijavama ne prikaže u cijelosti izvršene isplate dohodaka igračima, trenerima i drugim zaposlenicima, a s tim u vezi i priliv i odliv deviznih sredstava od transfera igrača koja su protivno zakonskim odredbama strani klubovi uplaćivali na devizni račun u Klagenfurtu, a ne na žiro račun Zavoda za platni promet. Radilo se o preko 17 milijuna DEM i 17 milijuna dolara. Po nalogu Rožića i uz odobrenje Kaleba igračima je na privatne račune u inozemstvu isplaćeno 23 milijuna kuna, a dio je položen u crnu deviznu blagajnu kluba iz koje je igračima, trenerima i zaposlenicima za nagrade, premije, razlike plaća i druga davanja isplaćeno 25 milijuna kuna u devizama. Preko domaćih banaka isplaćeno je još milijun i pol kuna. Isplate nisu iskazane poreznim tijelima, niti je obračunat i plaćen porez na plaće i osobne dohotke.