VIDEO: PROBLEM AZBESTA 'Pokrećemo novi ekološki projekt, radit ćemo oštro!'

Azbest na području Splita i okolice nedavno je ponovno došao u fokus šire javnosti. Moby Drea - brod koji je po nekima opravdano, a po nekima neopravdano podignuo prašinu - napustio je hrvatske teritorijalne vode dok Brodosplit nije obavio ugovoreni posao uklanjanja pregradnih panela koji sadrže azbest, no širi problem na ovom području - svi se slažu - itekako postoji. O njemu je bilo riječi u našem video-serijalu 'Jedna vijest, tri komentara', koji donosimo u okviru projekta 'Naš grad 2025.' U studiju Dalmatinskog portala govorili su nekadašnji djelatnik Uprave za zaštitu i spašavanje, pomorski stručnjak i ekolog iz Vranjica Martin Bilić, predstavnik Građanske inicijative 'Zdravi Split' Ante Tešija te glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić.

'Prije par godina došao sam u Vranjic, poznat kao najugroženiji zbog Salonita i ondašnje tvornice Antiša Vučičić, gdje je najveća smrtnost zbog azbesta. S obzirom na to o kakvoj je prijetnji riječ, dobro je što smo se digli na noge i što je brod Moby Drea otišao. Bio je vrlo blizu našem Vranjicu, Brdima i drugim područjima na kojima su ljudi koji su već godinama bili ugroženi zbog azbesta', uvodno je iznio Martin Bilić. 

Ante Tešija napomenuo je kako su u inicijativi 'Zdravi Split' uložili strahovito puno truda kako bi došli do krajnjeg cilja. Izrazio je zadovoljstvo što je vrijeme broda Moby Drea iza njih.

'Smeće iz Italije vratili smo ondje gdje mu je mjesto. Sve što smo proživljavali u tom periodu bilo je pod upitnikom. Mnogi su nas uvjeravali da Zdravi Split neće uspjeti, da je to viši politički, gospodarstveni, dogovorni međunarodni projekt koji će se svakako provesti, međutim pokazalo se da kad mali čovjek kaže da je dosta, pozove svoje istomišljenike te podastre valjane dokumente i valjane razloge, mediji pomognu. Uspjeli smo u onome u što su sumnjali', naveo je. 

Josip Jurišić rekao je kako se - i dva i pol mjeseca otkako je brod otišao - još uvijek traže odgovori. Naglasio je kako je imao sve potrebne dozvole da uplovi u hrvatske teritorijalne vode, što se i dogodilo te kako nije prvi takav koji je stigao, za koji su ugovoreni isti poslovi - uklanjanje pregradnih panela koji sadrže azbest. 

'Brodosplit je, dakle, imao dozvolu za izvođenje takvih radova, međutim prikazao se kao opasnost. Razlozi tome? Nezahvalno je tražiti ih u medijima, ali se treba osvrnuti na načine koji su suspektni. Dragan Miljuš s Dalmatinskog portala prvi nam se javio, napisao vrlo korektan članak - nismo mislili da će izazvati ikakvu reakciju. Međutim potom je Slobodna Dalmacija izišla s člankom 'Tomislav Debeljak u Split dovodi brod pun azbesta', što je netočna, lažna informacija.

Činjenična je razlika između broda punog azbesta i broda koji u svojoj konstrukciji ima konstrukcijske elemente koji sadrže azbest. Javnost je tako obmanjena, dovedena je u zabludu da se radi o nekakvoj opasnosti. Nakon toga zaredali su se članci iste medijske kuće: 'Turski brod s azbestom putuje prema Splitu', 'Oglasili se i GK-a Lovret: Naravno da smo zabrinuti za sve stanare', 'Brod s azbestom putuje prema Splitu', 'Split u strahu od toksičnog broda', 'Pred Splitska vrata stigao putnički brod pun azbesta', 'Splitska pulmologinja: Samo jedna čestica može izazvati karcinom'....

Izjave, rečenice koje su se kasnije koristile kao argument pokazale su se licemjernima. Zaštita okoliša i izloženost azbestu u ovom bazenu postoji dugi niz godina prije broda', istaknuo je Jurišić.

Tešija ne dijeli njegov stav. Iz druge perspektive osvrnuo se na tezu da je posrijedi bezopasan projekt. 

'Postojala je priča da je riječ o gospodarstvenom djelu koje bi škver izvelo iz teških financijskih problema. I danas mi je jedan čovjek rekao da sam izbio nekome iz ruku profit, dobit. No što je to dobit? Novac dobiven na temelju ugrožavanja tuđeg zdravlja nije dobit, već samo profit. Na isti način možemo govoriti o drogi, alkoholu, švercanim cigarama - sve je to profit, ali je li dobit za društvo? Nije kao ni ovo. 

Ponosan sam što smo uspjeli u naumu da brod ode ondje gdje mu je mjesto. Nadam se da više takvih brodova neće dolaziti. Nisam protiv škvera, nisam protiv navoza, proizvodnje ni remonta, dapače - volio bih da se zaposli novih tisuću radnika, ali ne kad dođu s azbestom koji je dokazano otrov. Protiv njega borim se već 40 godina; radnici Salonita iz Vranjica odabrali su mene i stranku u kojoj sam tada bio - Liberalnu stranku Vlade Gotovca - da budemo njihov glas. I bili smo. Prije 35 godina organizirali smo okrugli stol na kojem smo govorili o azbestu kao zlu. Poznata doktorica Tocilj bila nam je domaćin i objasnila što se sve može dogoditi s česticama kad uđu u pluća. 

Umirali su mi ljudi na rukama. Posjećivali smo Salonit, borili se za njihova prava i zdravlje. Azbest je - slažem se - ionako rasprostranjen u Hrvatskoj, ali to je naš azbest s kojim moramo voditi rat. Što će nam još i tuđi?! Suludo je tuđe zlo dovoditi u naš predivni akvatorij', iznio je. 

Jurišić je ponovio kako se javnost preplašila lažima, napomenuvši da je riječ bila o sigurnom poslu. Stava je kako nije bilo potrebe za tim. 

'Brodosplit se žalio na odluku jer nije bio razloga da se posao ne obavi. No nije obavljen niti će se slični poslovi ugovarati. Nismo ništa radili ispod radara, sve je bilo prijavljeno nadležnim tijelima. Posao je bio osiguran, čist, organiziran - odnosno trebao biti, nije se dogodio. Ne mogu se oteti dojmu da se neki drugi cilj valjao iza tog vrda.

Ispočetka je, dakle, Slobodna Dalmacija izišla s člancima o brodu punom azbesta kao velikoj opasnosti za grad, na što se nadovezao gradonačelnik Tomislav Šuta koji je počeo ponavljati svoju retoriku iz predizborne kampanje - da se škver treba promijeniti. Zbunjuju me  mnogi postupci s obzirom na to da je brod trebao ostati i da je posao trebao obavljen. Kao tvrtka trebamo biti strpljivi da dobijemo sve odgovore', kazao je. 

S druge, pak, strane Tešija je uputio zahvale Šuti jer je građanima 'dao ruku', odnosno podržao ih u inicijativi, zbog čega su se, kako smatra, i mnogi drugi pridružili prosvjedima. 

'Možemo se ne slagati politički u mnogočemu, ali smo u ovom slučaju bili na istom tragu i pozitivno ga riješili. Pozivam institucije, predsjednika Vlade, predsjednika Sabora da više pažnje posvete okolišu i ljudima koje zastupaju kako bismo se zajednički protiv otrova uspješno, efikasno borili te kako bismo očistili svaki pedalj naše Dalmacije, uključujući Split, Solin, Kaštela... To nam je obveza, nema alternative. 

Sretan sam što sam jedan od aktera koji je dao ruku. Nadam se da će Zdravi Split kao i inicijativa iz Vranjica 'Mjesto koje hoće živjeti' zajedničkom borbom - i sa svim drugim ljudima - krenuti u novu akciju čišćenja Vranjica, donošenja sigurnosti i ostvarivanja zakonom zajamčenog pravo na zdrav i ekološki život', izjavio je. 

I Jurišić je naznačio kako je Vranjic i dan-danas izložen azbestu. No ustvrdio je kako se njime nitko zapravo ne bavi. 

'Vranjic je dodatno bio izložen Splitu nakon nevremena koje je poharalo i Split. S tvornice Salonit odneseno je pola krova - ostaci su i danas vidljivi, plešu na vjetru, pri čemu se možda dodatno stvaraju problemi na koje nitko ne reagira. Vranjic očigledno nije zanimljiv. Nitko, dakle, ne želi pomesti tu tvornicu da nestane s lica zemlje. 

Jedino je onda opravdanje za protjerivanje broda - iskorištavanje istog kao aduta za ući u supervrijedan prostor Brodosplita i zagospodariti njime. Kasnije su se u medijima koristili argumentima da Brodosplit više ne može ovako poslovati, da ćemo postati otpadno dvorište itd. - svakakve su izjave iskorištene.

Zaštita okoliša, dakle, najvažnija je, a otkad je brod otišao nema ni 'z' od zaštite okoliša. Dogodio se prosvjed u Vranjicu na kojem se okupilo 50-ak ljudi. Došao je zamjenik gradonačelnika Solina i u jednom trenutku, gledajući preko ograde Salonita, i samo rekao da stanje ne izgleda dobro. Bori se inicijativa 'Mjesto koje hoće živjeti', ali nitko ne želi riješiti taj problem', konstatirao je. 

Bilić je rekao kako ne pratimo trend uspostave infrastrukture potrebne za smanjivanje onečišćenja zraka i mora. 

'Jadran su naši stari čuvali za nas, mi ga danas uživamo, ali ga trebamo i čuvati za generacije koje dolaze poslije nas. Moramo se ponašati odgovorno - svatko od nas - kako bismo imali oazu čistog mora, što ono svakako je', dodao je. 

Iz Tešijinih usta stigla je i najava akcije čišćenja Vranjica od azbesta. Otkrio nam je kako je u pripremi, odnosno kako se analizira stanje. 

'Nedavno je inicijativa 'Mjesto koje hoće živjeti' organizirala mirni prosvjed ispred tvornice Salonit, zapalila svijeće za mnoge umrle od azbesta. Naklonili smo se njihovoj žrtvi i dali obećanje jedni drugima da ćemo krenuti u akciju, ali ne u akciju molbi i dopisa jer od njih nema ništa. Kao iskusan aktivist i ekolog,  uvjerio sam se da je potrebno pristupiti problemu na malo drugačiji način - pomalo bezobrazan. Moja je misija projekt koji ćemo provesti ide oštro prema državnom vrhu i da upitamo zašto se nije napravilo ništa', iznio je. 

Ekološka svijest nije sporna. Naime, Bilić smatra kako je vrlo visoko razvijena kod nas, ali spori nešto drugo.

'Najbolji je primjer vađenje talijanskog tankera Brigitta Montanari, koji je potonuo u blizini Nacionalnog parka 'Kornati', pokazao je Europi i svijetu visok stupanj naše ekološke svijesti. Ujedno, Republika Hrvatska i resorna ministarstva potpisnici su raznih konvencija, sporazuma, ugovora o zaštiti okoliša, međutim pitanje je kakva je implementacija', rekao je.

Na koncu razgovora Tešija je najavio kako će pribaviti sve potrebne dokumente kojima će obrazložiti namjeru da se, kako je kazao, 'strašilo' na ulazu u Vranjic makne. Pozvao je ovim putem vladajuće da im pomognu.

'Pozivam župana Blaženka Bobana, gradonačelnike Splita, Solina i Kaštela, predsjednika Vlade da nas saslušaju jer su aktivisti najkorisniji članovi društva. Rade besplatno zbog svoje svijesti, odgovornosti. Upravo mi pomažemo vlasti da sazna što se događa na terenu. Nismo nikakva smetnja niti predmet koji na bilo kakav način treba osujetiti jer mi sprječavamo tuđe interese. Dapače, radimo suprotno, i to u interesu društva za čistim okolišem, zdravim životom i pravom na rad.

Pozivam i sve ljude da nam se pridruže pri sljedećim aktivnostima sa svojim prijedlozima ili da barem budu prisutni kad budemo izražavali nezadovoljstvo. Pozivam i sve medije da nas podrže - sjajno su odradili svoj posao oko Moby Dree, nadam se da će nastaviti tako i u slučaju Salonit. 

Vjerujem u uspjeh, u protivnom se u ovom godinama ne bi upuštao u cijeli proces. Nemamo pravo šutjeti i biti neaktivni, naša je ovo obveza i čast kao zalog za budućnost naše djece i unuka. Masovnost nam daje krila i garancija nam je da ćemo uspjeti. Da je nije bilo na prosvjedima u Splitu, možda bismo i posustali. Snagom jedinstva, zajedništva, volje i razuma idemo rješavati Vranjic. Kad odemo na onaj svijet, nove će nam generacije biti zahvalne', zaključio je Tešija. 

Što su nam sve kazali, provjerite u video-prilogu u nastavku!