Živote u Julijskim Alpama izgubila su tri momka, planinar iz HPD Mosor, te dva brata iz Kaštel Lukšića.
U ime Hrvatske gorske službe spašavanja sućut obiteljima je izrazio Frane Bebić.
Nesretne momke nije poznavao, no medijima je potvrdio kako je uzrok nesreće lavina, koja se najvjerojatnije pokrenula zbog svježeg snijega koji je pao s dolaskom hladne fronte.
- U nedjelju je, prema nekim informacijama, palo oko pola metra snijega. To je više nego dovoljno za lavinu, pogotovo ako je teren strm, poput padina od četrdesetak stupnjeva. Teren kojim su se kretali bio je u tom trenutku lavinski opasan - opisivao je.
Naveo je i da nema preciznih informacija o rutama i naputcima planinarima.
Naglasio je i kako su Julijske Alpe opasne, te da su ključna tri faktora - oprema, iskustvo i vremenski uvjeti.
Obavezne su, kaže, lavinski primopredajnici i sonde.
- Ako je Gorska služba spašavanja morala tragati za planinarima bez signala, to sugerira da možda nisu imali primopredajnike sa sobom. Opasnost je bila klasificirana kao razina tri od mogućih 5, što je umjerena opasnost. No na strmim padinama to znači da treba detaljno provjeriti teren prije prelaska - savjetovao je.
Preživljavanje pod lavinom je, kaže, moguće, ali je najvažnija prevencija. Sa svakim novim snijegom treba pričekati da se slegne, pa je nepisano pravilo da se pričeka barem 24 sata, da se počne sam lijepiti za podlogu
- Kad se dogodi lavina, ne možemo računati na efikasnost GSS-a, jer pričamo u spašavanju u minutama. Ne možemo očekivati da će GSS doći u minutu na mjesto lavine. Jedino tko to može napraviti je član skupine koja je zajedno planinarila - poručio je splitski HGSS-ovac.
Iz iskustva pamti tragediju na Velebitu otprije 15-ak godina, kada je troje planinara izgubilo život. Na Kamešnici je pak baš zbog lavine prije 12 godina poginuo iskusni alpinist i planinar Edi Retelj.