VIDEO Važnost donošenja novog GUP-a: 'Kao da rak liječimo metodama starim 20 godina'

Izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP-a), najvažnijeg gradskog strateškog dokumenta, u Splitu se najavljuju već desetak godina, no još se nisu dogodile... Zašto nam je toliko važan i kakve bi perspektive trebao otvoriti, čuli smo iz tri kuta gledanja u našem video-serijalu 'Jedna vijest, tri komentara', koji donosimo u okviru projekta 'Naš grad 2025.' O novom splitskom GUP-u u studiju Dalmatinskog portala govorili su ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita Dragan Žuvela, kao predstavnica Društva arhitekata Splita Daša Gazde i novinar Hine Pejo Gašparević.

'Postojeći GUP datira iz 2006., s nekim manjim izmjenama. Godine 2013. dobili smo sasvim novi zakon koji je, k tome, kroz vrijeme doživio još promjena. Aktualni GUP, ponajprije, nije usuglašen formalno s njim, potom ni prostorno-funkcionalno, ekonomski, nikako... Zašto? Godine 2006. postojala je jedna vizija, a u međuvremenu smo doživjeli tektonske promjene - u segmentima poput turizma i demografije. Split ima sasvim novi set mogućnosti i problema u odnosu na to razdoblje, u kojem se 'molilo Boga' da se vidi dizalica u gradu - sada moramo štititi prostor od njih. 

Imamo, dakle, plan koji ima rupe zbog neusklađenosti sa zakonom. Ujedno nije u skladu s vremenom i s onim što želimo da Split bude.  Svi smo suglasni u želji da ovaj grad bude ugodno mjesto za življenje, ali on to trenutačno nije', kazao je Dragan Žuvela. 

Pejo Gašparević naglasio je kako su GUP-ovi najvažniji dokumenti u svim lokalnim sredinama pa tako i u Splitu. Daju, naime, prema njegovim riječima, informacije kako će gradovi izgledati u idućih 10, 15 godina.

'Split ima svoje specifičnosti - zbog toga je donošenje GUP-a i zahtjevnije. Ima površinu od 80 četvornih kilometara, 48 km morske obale te, uz morsku, i brdsku komponentu Marjana. Potrebna je jaka senzibilnost kako bi se napravio valjan, perspektivan GUP koji bi bio poticajan za razvoj grada', naveo je. 

Daša Gazde ustvrdila je kako je važno koliko će novi GUP - uz to što će neke stvari omogućiti - akceptirati grad kao grad.  U tom je kontekstu naznačila kako povećava udaljenosti između kuća, omogućuje nove zelene površine.

'Sada su definirani neki aspekti koji su u starom GUP-u bili bez ikakvih prostornih pokazatelja - poput gradskog projekta Poljud, koji obuhvaća zonu uz stadion, što je potencijalna lokacija za Hajdukov kamp i rekreacijske zone. 

U postojećem GUP-u taj je prostor definiran kao zona rekreacije bez ijednog prostornog pokazatelja, što znači da se ništa novo ne može graditi. Par je takvih lokacija za koje ga je potrebno izmijeniti - među njima je i, primjerice, Stari plac. No novi nam treba i zbog higijene, zbog shvaćanja prostora', konstatirala je. 

Da je GUP star gotovo 20 godina progutalo vrijeme, smatra i Gašparević. Apostrofirao je kako je donesen prije no što je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

'Ulaskom u EU otvorile su se nove mogućnosti za priljev sredstava, koje nisu bile predviđene njime. Neophodno ga je donijeti što prije jer je motor koji treba pokrenuti Split u razvojnom ciklusu. Na osnovu njega vidjet ćemo u kojem nam smjeru ide grad', dodao je. 

Gazde je stava kako mnogi GUP percipiraju kao nešto apstraktno, astralno... Pokušala je jednostavnim primjerom ilustrirati njegov značaj.

'Kao da liječimo rak metodama starim 20 godina, gradimo grad metodama od prije 20 godina, a u periodu između dobili smo nova saznanja o tome kako bi on trebao izgledati - sve se promijenilo. Treba ga, dakle, svako malo mijenjati, a mi to nismo radili. 

Počeli smo se baviti njime još za vrijeme gradonačelnika Andre Krstulovića Opare. Dao nam je priliku da napišemo odluku o izmjenama i dopunama GUP-a i PPUG-a, no ona se nije puno mijenjala do danas, što je zapravo stravično', kazala je. 

U nastavku emisije Žuvela se osvrnuo na pitanje gdje se Split uopće može razvijati. Evo što je rekao na tu, prema njegovim riječima, širu temu...

'Ako govorimo o širenju, govorimo o istoku grada. No sagledamo li aglomeraciju koja gravitira Splitu, posrijedi je puno šire područje. Trenutačni sistem općina i gradova ne daje nam puno mogućnosti, možda bi se županija trebala baviti povezivanjem urbanih cjelina u smislu Splita i okolice - vjerujem da je to budućnost. Split, dakle, treba gledati šire od samog grada.

Ironično je što se sam Split smanjuje - ne u prostornom smislu, već u kontekstu mogućnosti, društva, demografije..., i to umjesto da se širi i povezuje kako bismo dobili pravo metropolitansko područje koje funkcionira kako bi trebalo. Jedan je od koncepta koji je išao u tom smjeru, star desetljećima, bila željeznica koja je trebala povezivati područje od Trogira do Omiša. Međutim pojeli su ga vrijeme i pomalo ilegalna gradnja te cijepanje lokalnih samouprava koje se ne mogu dogovoriti', iznio je. 

Aktualizirano je pitanje izgradnje mosta koji će služiti kao novi ulaz u grad. Gazde je podsjetila kako je ucrtan u planovima još iz 1944., a kako je sada 2025.

'Kako objasniti zašto se kod nas stvari ne događaju?  Jedino je moje stručno objašnjenje da smo ukleti, nemam drugo', rekla je.

Žuvela je izjavio kako u tranziciji i posttranziciji nije pronađen alat za brzo i efikasno rješavanje infrastrukture. Stava je kako je ona ogroman problem.

'Vukovarska ulica kao žila kucavica problem je sam po sebi. Razvoj grada ovisi o infrastrukturi. Jednostavna je to onda jednadžba', komentirao je. 

Gazde je, referirajući se na Kopilicu, ustvrdila kako postoji jedna prilika za napraviti dobar potez u gradu. Navela je kako je riječ o vrhunskom prostoru s obalom, koji će tangirati most te koji već tangira velika gradska avenija - Ulica Domovinskog rata. Riječ je o, kako je istaknula, takozvanom brownfield prostoru koji treba transformirati u nešto bolje, oko čega se svi sudionici trebaju dogovoriti.

'Imamo nesreću da smo poluotok te da Grad ne upravlja s više od dvjema trećinama obale. Ne zna ni što se događa na njoj dok se ne dobije pravomoćna građevinska dozvola kao što je slučaj s Lukom Stinice, potezom Lučke uprave koji nema veze s mozgom. Smeta mostu, most smeta njoj, a nije gradski projekt. Uz to imamo i Sjevernu luku - pola u Splitu, pola u Solinu.  Niz je, dakle, administrativnih problema koji nas se ne tiču, a mogli smo upravljati cijelom svojom obalom da smo županija kao Zagreb', navela je. 

Upravo je Kopilica, prema Žuvelinom mišljenju, najvažnije područje.  Naznačio je kako je riječ o više od 100 hektara potencijala, s vrlo ozbiljnim točkama u svome sklopu.

'Pričamo o budućem kolodvoru, o refulacijskoj točki što se tiče prometa, o novoj luci...  Imamo i međuprostore koji mogu biti rješenje za probleme za koje ni ne znamo još. Za njeno planiranje trebalo bi gledati viziju Splita - najviše me muči što je nemamo. GUP rješava ono što bismo trebali biti, a mi još nismo postigli pravilni i planirani konsenzus oko pitanja što zapravo želimo biti', rekao je. 

Gazde ne sumnja kako će se Kopilica dobro zamisliti. Problematizira provedbu.

'Kako će se okrupniti zemljište, kako će se kupovati zemljište od privatnika, kako će se akceptirati privatnici i njihove intencije - sve to treba pomiriti.  Upravo je to strateško planiranje kojem Grad Split treba ponajprije služiti. Grad čini gradom upravo to što ima svoj razvojni kapacitet', zaključila je.

Što smo još čuli, provjerite u nastavku!