Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Vijenac na spomen pohrvaćenja splitske Općine 1882.

Vijenac na spomen pohrvaćenja splitske Općine 1882.

'Pobjeda narodnjaka u Splitu bila je prekretnica u očuvanju hrvatstva Dalmacije'

Povodom 141. obljetnice pohrvaćenja splitske Općine i povijesne pobjede Narodne stranke na izborima za Općinsko vijeće,  zamjenik gradonačelnika Bojan Ivošević i potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Splita, Nenad Uvodić postavili su danas vijenac na Spomen-ploču na kući Pavlović, današnjoj Glazbenoj školi Josipa Hatzea u Ulici kralja Tomislava, gdje je 1882. godine izabrana prva hrvatska uprava grada. Obilježavanju obljetnice nazočili su i bivši gradonačelnik i saborski zastupnik, Andro Krstulović Opara te gradski vijećnici Tomislav Šute te Ante Grubišić.


- Pobjeda narodnjaka u Splitu bila je prekretnica u očuvanju hrvatstva Dalmacije, kao i njezino ponovno vraćanje u maticu domovinu te konačan poraz autonomaških ideja. Bio je to, kako je rekao, izuzetan politički događaj 19. stoljeća koji je snažno obilježio splitsku, ali i hrvatsku povijest - rekao je Uvodić.

Prvi put u povijesti na kormilo splitske Općine došao je gradonačelnik hrvatskoga roda - Dujam Rendić Miočević, koji je uz Gaju Bulata bio jedan od najistaknutijih političkih prvaka Narodne stranke.

Nakon pobjede narodnjaka grad pod Marjanom krenuo je u snažan gospodarski i kulturni procvat. To razdoblje vrijeme je prosperiteta u kojem je Split postao grad, a trajalo je sve do sloma Austro-ugarske monarhije. 


Narodnjački gradonačelnici uveli su grad u prostorni i urbani rast, ali i demografski rast s kojim je na početku 20. stoljeća Split postao najmnogoljudniji grad Dalmacije, a sve kao izravna posljedica industrijalizacije i gospodarskog zamaha. Otvorene su tada brojne kulturne i obrazovne institucije, uz snažno, do tada nezabilježeno, podizanje pismenosti stanovništva.

Vaša reakcija na temu