Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Više od polovine web shopova palo tijekom inspekcije

Više od polovine web shopova palo tijekom inspekcije

'Uvijek provjerite odakle je tvrtka'

Državni inspektori nedavno su nabasali na online trgovinu u kojoj su reklamirali laptop uz koji se dobiva instaliran operativni sustav. No bila je to svojevrsna 'navlakuša' jer bi kupac na kraju dobio samo prijenosno računalo, a ne i navedeni operativni sustav, za koji je trebalo dodatno platiti, donose 24 sata.

Ovo je samo jedan od primjera zavaravajućih informacija o osnovnim obilježjima proizvoda koje je utvrdila tržišna inspekcija Državnog inspektorata, koja je tijekom veljače i ožujka ciljano 'pročešljala' 56 internetskih trgovina koje posluju u Hrvatskoj. Rezultat?

Kod čak 35 web trgovina utvrdili su da ne poštuju propise te su im zabilježili 42 prekršaja. Najviše njih odnosilo se na nepoštovanje obveze trgovca o davanju propisanih predugovornih obavijesti.

U pet slučajeva utvrđeno je da su isticali zavaravajuće informacije o osnovnim obilježjima proizvoda ili o cijeni proizvoda. Neki od njih lažno su se predstavili, odnosno dali potrošačima zavaravajuće informacije o svojem identitetu. Pojednostavljeno, lažirali su tko su i što su. Sve te nepravilnosti predstavljaju nepoštenu poslovnu praksu trgovca.

Neke od tih nepravilnosti trgovci su ispravili tijekom inspekcijskog nadzora, a za ostale prekršaje Državni će inspektorat podnijeti optužne prijedloge nadležnom sudu ili će izdati prekršajni nalog, navode na svojim stranicama iz Državnog inspektorata.

Također podsjećaju kupce koji sklapaju ugovor na daljinu, odnosno kupuju u internetskoj trgovini, da prema Zakonu o zaštiti potrošača trgovac mora prije svakog sklapanja ugovora dati informacije o glavnim obilježjima proizvoda ili usluge, a mora dati i podatke o svome nazivu i sjedištu te adresi elektroničke pošte. Dobro je da kupac sve te podatke provjeri prije nego što išta kupi online. Trgovac mora dati i maloprodajnu cijenu proizvoda ili usluge, navesti uvjete plaćanja te vrijeme, odnosno rok isporuke. Kupac mora dobiti i informaciju o uvjetima, rokovima i o načinu jednostranog raskida ugovora.

Treba paziti i na to da trošak vraćanja proizvoda nekad plaća kupac.

Igor Vujović iz Društva Potrošač upozorava da je najveća odgovornost pri online kupnji na samim kupcima.

- Kupci najčešće gledaju samo cijenu, a ne provjeravaju dovoljno od koga kupuju. Najveća odgovornost je na samim kupcima koji bi morali pročitati uvjete poslovanja trgovca od kojeg kupuju jer kupnjom automatski pristaju na njih. U Općim uvjetima mora pisati koji su rokovi dostave, uvjeti povrata proizvoda, tko plaća troškove povrata i postotak iznosa koji će vratiti nakon odustajanja od kupnje i zbog čega mogu umanjiti iznos koji vraćaju. Mora pisati i o zaštiti osobnih podataka te tko ih i kako čuva, a važno je i preko kojeg sustava se vrši plaćanje, je li siguran. Treba provjeriti i odakle je tvrtka jer, iako je cijena u kunama, trgovac može biti bilo gdje u svijetu - upozorava Vujović.

Dodao je da potrošači često ni ne znaju da mogu nepravilnosti prijaviti inspektoratu.

- Posljednjih godinu dana puno se kupovalo preko interneta i siguran sam da su potrošači imali dosta problema. No mnogi ne znaju kako se i kome obratiti pođe li nešto krivo pa su odustali od istjerivanja svojih prava kojih možda nisu ni svjesni. Kupac treba dobiti što je platio i ako mu trgovac nudi jeftiniji proizvod, razliku novca mora vratiti, a ne dati nešto ‘pod račun’ - kaže Vujović.

Nastane li problem, sve je jednostavnije ako je trgovac u Hrvatskoj. Naše kupce štiti Zakon o zaštiti potrošača i ako je trgovac drugdje u EU. Svoja prava tad može potražiti preko Europskog potrošačkog centra. No ako trgovac nije u EU, uglavnom je potrošač prepušten sam sebi.

U svojim Općim uvjetima pojedini trgovci navode da se proizvod ne smije raspakirati ili uključiti, odnosno isprobati, jer tad neće vratiti cijeli plaćeni iznos ako netko odustane od kupovine.

- Ambalaža nije važna i trgovac ne bi smio na njoj inzistirati. U Zakonu piše da trgovac na zahtjev kupca mora preuzeti ambalažu pa onda ne bi smjeli uvjetovati da je kupac mora čuvati - dodao je Igor Vujović.

Iz Hrvatske udruge banaka savjetuju kako sigurno kupovati na internetu jednostavnom usporedbom da ako ne biste dali novac nepoznatom čovjeku na ulici, onda to ne biste trebali napraviti ni na internetu. Treba kupovati od pouzdanih izvora pa je dobro provjeriti kako su trgovca ocijenili drugi kupci.

Savjetuju da se web trgovini nikad ne pristupa preko linka koji je stigao mailom ili je link objavljen na društvenoj mreži. Ta adresa može biti lažna i cilj joj je ukrasti podatke. Treba provjeriti web adresu i podatke unijeti samo na sigurnoj stranici. Plaćati bi trebalo samo preko sustava koji ima dvostruku provjeru. Internetskom bankarstvu se smije pristupiti samo sa svog računala, a bežičnu mrežu pritom treba izbjegavati. Ako se ne kupuje, ne smije se dati podatke o kartici za plaćanje. Prije plaćanja treba dobro promisliti, a kupac mora razumjeti sve rizike te kupnje. Sve dokumente o kupnji treba sačuvati.

Iz Inspektorata napominju da potrošač, koji kupuje preko interneta, ima pravo raskinuti ugovor u roku od 14 dana otkako je preuzeo proizvod, predomisliti se i bez obrazloženja ga vratiti. To mu jamči Zakon o zaštiti potrošača. Potrošač mora prije isteka tog roka obavijestiti trgovca o svojoj odluci da raskida ugovor, tj. da odustaje od kupnje.

Obično trgovac za to ima obrazac za jednostrani raskid ugovora. Kupac može i sam napisati da odustaje od kupnje, a važno je da je ta izjava, kojom izražava svoju volju, jasna i nedvosmislena. Važno ju je poslati na vrijeme.

Smatra li potrošač da su neka njegova prava zakinuta, može to prijaviti Državnom inspektoratu ispunjavanjem elektroničkog obrasca 'Podnošenje prijava', slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10000 Zagreb ili predati u Pisarnici Državnog inspektorata.

Vaša reakcija na temu