VIŠE PUTA SE (BEZUSPJEŠNO) POKUŠAVALO PRODATI Što će biti s 14 milijuna eura vrijednim Dječjim selom u Baškoj Vodi?
Država ga je uvrstila među nekretnine od strateškog značaja
U siječnju ove godine Vlada je utvrdila popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu, od kojih država u budućnosti očekuje ostvarivanje značajne financijske koristi, a nalaze se u deset županija i Gradu Zagrebu. Među njima je i lječilište Dječje selo u Baškoj Vodi, naselju Promajna, koje je proglašeno kulturnim dobrom.
Odlukom splitsko-dalmatinske Županijske skupštine, Dječje selo je sredinom 2006. godine otišlo u likvidaciju, a 30 njegovih zaposlenika na Zavod za zapošljavanje. Osnivač i vlasnik ustanove ovakvu je odluku donio kako bi zaustavio daljnje gomilanje gubitaka koji idu na teret županijskog proračuna. Tada je procijenjeno kao je Dječje selo dužno 12 milijuna kuna. Županija se željela osloboditi troška za plaće djelatnika, budući da ustanova od 1991. godine ne obavlja djelatnost za koju je osnovana, a od polovine 2005. godine više ni ne zbrinjava prognanike i izbjeglice.
Foto: Screenshot YouTube
Dječje selo, nakon više bezuspješnih županijskih pokušaja, država je, također bezuspješno, zadnji put pokušala prodati 2021. godine. Početna cijena je bila 108.420.000 kuna, odnosno 14.389.806 eura.
Lječilište je sagrađeno je zahvaljujući donaciji švedskog Crvenog križa 1958. godine i poslužilo je za prihvat djece – izbjeglica iz Mađarske. Naknadno je u njegovom sklopu osnovana i bolnica za pružanje lječilišne zdravstvene zaštite djeci s bolestima respiratornog sustava. Bolnička zgrada s desetak montažnih bungalova smještena je na 70.000 metara četvornih prostora, tik uz more. Zemljište i objekti županijsko su vlasništvo.
Od početka Domovinskog rata kroz Dječje selo prošlo je 1.400 prognanika i izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Godinama ustanova nije ostvarivala nikakve prihode osim prvotnih 25, a kasnije 50 kuna po smještenom prognaniku /izbjeglici od Vladinog ureda za prognanike. Tim novcem kupovala se hrana i isplaćivale minimalne plaće zaposlenicima. Sa 180 radnika, ustanova je 'pala' na tridesetak, objekti i okoliš su potpuno devastirani.
Pokušavajući riješiti ovaj problem Županija je više puta bezuspješno oglašavala natječaj za davanje u zakup objekta, nudilo se i javno-privatno partnerstvo. Prema županijskom master planu Dječje selo je bilo predodređeno za razvoj zdravstvenog turizma.
