Nakon zadnje sjednice Županijske skupštine ponovno su u prvi plan izbili problemi Mariona Duzicha, povratnika iz Amerike koji je 2000. godine od Fonda za privatizaciju kupio kompleks 'Svpetrvs hotela', uložio milijune i od njega napravio luksuzni resort. SDP-ov županijski vijećnik s Brača Mate Martinić upozorio je na nepravilnosti vezane uz korištenje koncesije na pomorskom dobru, a između ostalog je naveo i da 'Svpetrvs hoteli' plaćaju Županiji tek 117.000 kuna godišnje za koncesiju, a da samo jedan od potkoncesionara njima plaća 70.000 kuna. Marion Duzich, pak kaže, da iza svega stoji politički okršaj.
- Mate Martinić se ne razumi u biznis, a ne razumi se ni u turizam i za njega bi, izgleda, bilo najbolje da se jedan povratnik iz Amerike, koji je u Supetar uložio milijune, vrati nazad. Koncesiju imamo od 2005. godine i od tada smo investirali više nego Grad Supetar u cijeli grad! Od potkoncesija žive domaći ljudi koji imaju vodeni park ili se bave iznajmljivanjem ležaljki i sličnih sadržaja, ali kada smo ulazili u posao, Grad je od nas tražio da pustimo domaće ljude da rade i mi smo to i učinili. Sve ugovore smo poslali Županiji i oni su sa svim bili upoznati. Imali smo 15 godina mira i sada se javlja Mate Martinić i priča o tome da mi bacamo građevinski otpad na plažu. Pa, ja imam luksuzni hotel. Nisam lud da bacam građevinski otpad na plažu. Ako je toga i bilo, onda su to oni sami tamo nasuli - ogorčen je Duzich.
Budući da su inspekcije Lučke kapetanije i zaštite okoliša utvrdile određene nepravilnosti na pomorskom dobru zbog kojih 'Svpetrvs hotelima' prijeti oduzimanje koncesije, Duzich je nakon sjednice bio i na razgovoru sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom.
- Župan hoće da se sve radi po zakonu, ali mi tako i radimo. Nisam politička osoba, volio bih platiti svoj posao, zapošljavam više od 600 ljudi i ostvarujemo odlične poslovne rezultate, ali njima to očito nešto politički znači. Ako uzmemo u obzir da mi oduzmu koncesiju, ja ne znam kako će doći do plaže jer je okolo sve zemlja 'Svpetrvs hotela'. Kako će je održavati? Sve ovo je politički izrežirano kako bi mi mi se nanijela šteta. Dišpet koji ne razumin - zaključuje Duzich.
Stipe Čogelja, HDZ-ov županijski pročelnik za turizam i pomorstvo, kaže da se za konačnu odluku o oduzimanju koncesije čeka drugostupanjska odluka po žalbi 'Svpetrvs hotela'.
- Na rješenja inspekcija Lučke kapetanije i inspekcije zaštite okoliša su se žalili, a u žalbi su izradili i svojevrsnu studiju zaštite okoliša. Oni tvrde da se to što navodi u rješenjima inspekcija ne odnosi na pomorsko dobro, iako je u njima navedeno da se radi o pomorskom dobru. Naš nadzor oslanja se na rješenja tih inspekcija, ali župan je na sastanku inzistirao da se pomorsko dobro koristi u skladu sa zakonom. Odlučeno je da se pričeka rješenje drugog stupnja po njihovoj žalbi. Iako ne vjerujem da će ono za njih biti pozitivno, konačna odluka se može donijeti tek nakon toga - tvrdi Čogelja.
Marion Duzich problema ima s Gradom Supetrom kojem je na čelu SDP-ova gradonačelnica Ivana Marković. Grad se pozivajući na Zakon o cestama iz 2011. godine u zemljišniku upisao kao vlasnik ceste koja prolazi kroz resort 'Svpetrvs hotela'. Zbog sporne su ceste godinama u sporu s Gradom, tvrde da to ustvari nije nikakav put već da je riječ o unutarnjoj komunikaciji u resortu koja je od Grada proglašena javnim putem i u naravi ne predstavlja cestu, već dio resorta koji je željeznim vratima i stepenicama odijeljen od vanjskog dijela.
- I fizički je vidljivo da je to dio neke zasebne cjeline koja nema veze s ničim javnim, a tako je još od prije vremena kad je sve to kupio Marion Duzich. Dakle, nikada to nije predstavljalo bilo kakav javni put, cestu ili slično niti je tome ikada bio namijenjen - kaže Hrvoje Alajbeg, odvjetnik koji zastupa 'Svpetrvs hotele' i ističe da se u ovom slučaju radi o pravnoj katastrofi jer su se zemljišno-knjižni referenti u Supetru stavili iznad pravomoćne odluke Županijskog suda u Sisku.
Naime, Županijski sud u Sisku je, tvrdi Hrvoje Alajbeg, potvrdio odluku splitskog suda o donošenju privremene mjere kojom se zabranjuje provedba geodetskog elaborata u zemljišnim knjigama uz obrazloženje da će u protivnom 'Svpetrvs hotelima' biti prouzročena ogromna šteta budući će cesta rascjepkati luksuzni resort. Privremena mjera je donesena dok se ne okonča postupak u kojem su 'Svpetrvs hoteli' tužili Grad, a još nije zakazano ni prvo ročište.
- Dakle, zemljišniku se zabranjuje provedba elaborata, a prva stvar koju zemljišnik u Supetru radi krivo jest da je privremenoj mjeri, koja se odnosi na broj predmeta elaborata čija se provedba zabranjuje, daje poseban broj, kao da je ona sama po sebi predmet. Zemljišnik u konačnici provodi elaborat pozivajući se na pravo prvenstva obrazlažući da ga moraju provesti jer je donesen prije privremene mjere, ali prava prvenstva ovdje nema jer elaborat mora postojati da bi ga privremena mjera mogla zabraniti i moraju imati isti broj. Načela ne znače da ih se trebamo držati i onda kada su suprotna zdravom razumu kao što je ovdje slučaj. Zemljišno-knjižni referenti koji su rješavali predmet odlučili su staviti van snage pravomoćnu odluku Županijskog suda - kaže Hrvoje Alajbeg.
Napominje i da u zaključku ovršnog suda stoji napomena da se elaborat ne smije provesti te da je uložio prigovor na sva rješenja, obratio se i DORH-u sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora, a zatražio je mišljenje Pravnog fakulteta u Splitu.
- U DORH-u shvaćaju da će nastati ogromna šteta i pišu prigovor Zemljišno-knjižnom sudu u kojem navode da smatraju da se elaborat nije smio provesti, a s nama se slažu i stručnjaci s Pravnog fakulteta. Sada smo u situaciji da imamo pravomoćnu sudsku odluku kojom se zabranjuje provedba elaborata, imamo činjenicu da je supetarski zemljišnik očito iznad Županijskog suda u Sisku po nekim njihovim pravilima jer njihove odluke stavljaju van snage, imamo pravomoćnu sudsku odluku koja je u ovom trenutku neprovediva i imamo prigovor na sva ta rješenja koja se trenutno rješavaju na zemljišnom sudu u Splitu. Kakvu će oni odluku donijeti, u to ne mogu ulaziti, ali moram reći da je nastala pravna katastrofa - zaključuje odvjetnik Alajbeg.