Vlasnik poljoprivrednog zemljišta na Marjanu: 'To je naše višestoljetno privatno vlasništvo, lažno ga se prikazuje kao javno dobro'

Da su vlasnici poljoprivrednog zemljišta na Marjanu 'dimna zavjesa' bespravnim graditeljima, smatraju u stranci Centar. Udruga Vlasnici zemljišta na Marjanu se u klinču s prethodnim ravnateljem park šume Markom Pejnovićem nalazila zbog, kako kažu, ograničavanja pristupa zemljištu. Tajnik udruge Ivan Peršić rezolutno odbija navode političara o aspiracijama za gradnju, on nema nikakav ilegalan objekt na južnim padinama Marjana i sve što želi je, kaže, nastavak bavljenja poljoprivredom koja se nasljeđuje generacijama. Vlasnici zemljišta su prigovarali i na Plan upravljanja park šumom Marjan, koji još nije usvojen, jer, kaže Peršić, ne može ni biti, s obzirom na to da ne uzima u obzir poljoprivredne površine.

- Mi smo udruga vlasnika zemljišta na Marjanu, okupljamo ljude čije su poljoprivredne parcele na južnim padinama Marjana, to je naše višestoljetno privatno vlasništvo. Mi želimo da se nitko ne dira u naše privatno vlasništvo i lažno ga prikazuje kao javni sadržaj i javno dobro, kao što to rade pojedini političari koji koriste naše vlasništvo za svoju političku promidžbu. Park šuma Marjan se sastoji od sjeverne strane gdje se zaista i nalazi šuma i javni prostor. Međutim, na južnoj strani Marjana su privatne poljoprivredne površine koje koriste isključivo vlasnici i Splićani ne polažu nikakva prava na taj prostor. Privatno vlasništvo nije suprotno javnom interesu, ono je ustavna kategorija. Naše parcele na južnoj padini Marjana nisu javno dobro i nikada nisu bile - rezolutan je Peršić.

Kaže da želi razjasniti kako se vlasnici na Marjanu žele nastaviti baviti tradicijskom poljoprivredom.

- Gradnja na Marjanu je stvar prošlosti i o tome u budućnosti nema niti priče. Građani Splita ništa ne gube proglašavanjem poljoprivredne zone na južnim padinama Marjana. Taj prostor se tako koristi već stoljećima. Javnost od tog prostora nema nikakve koristi u smislu odmora i rekreacije jer je to privatno vlasništvo - ponavlja Peršić.

Tvrdi  da im je cilj da Grad Split prema važećem Zakonu o zaštiti prirode izradi novi osnivački akt park šume i novu stručnu podlogu koja će biti temelj za daljnje zakonito upravljanje područjem.

- Želimo to kako bi se taj prostor zaštitio, jer u ovom trenutku ne postoji niti jedan dokument predviđen zakonom o zaštiti prirode kojim bi se provodila zaštita. Naime, splitski GUP se poziva na osnivački akt park-šume Marjan iz 1964. i njegovu dopunu iz 1988., donesene po zakonima o zaštiti prirode, a koji odavno nisu na snazi i o tome se već očitovao Visoki upravni sud - navodi.

Nedavno su tražili ocjenu zakonitosti GUP-a iz 2006. godine, kojim nije cijelo područje Marjana zaštićeno.

- Naš je osnovni pravni zahtjev da se utvrdi zakonitost GUP-a u dijelu koji se odnosi na Marjan, jer kao opći akt počiva na pravnoj podlozi koja više ne postoji. Drugim riječima, GUP se temelji na neusklađenom i zastarjelom aktu o osnivanju, pa se postavlja pitanje - kako opći akt grada može ograničavati vlasnička prava na temelju nepostojećeg zakonskog temelja?

Stoga smo pred Visokim upravnim sudom odlučili osporiti splitski GUP u dijelu Marjana. Političari koji poručuju da radimo pritiske da se ne usvoje zadnje izmjene i dopune GUP-a su potpuno promašili balun. Mi smatramo da je nezakonit i onaj iz 2006. godine i sve njegove izmjene sve do danas uključujući i ovu u izradi. A to potvrđuje i ovaj naš zahtjev - obrazlaže.

U aktualnom GUP-u im je sporna formulacija 'da se poljoprivreda može obavljati do privođenja zemlje svrsi, što smatraju da se podrazumijeva kako bi jednog dana u praksi to značilo gradnju ili prenamjenu.

- Mi upravo to ne želimo. Želimo da se iz GUP-a izbaci taj izraz i da jasno piše: 'Na južnim padinama Marjana, u području koje je zaštićeno kao kulturni krajolik, zadržava se tradicijska poljoprivreda i krajolik se održava na način koji čuva njegovu stoljetnu baštinu i bioraznolikost'. Naša tradicija poljoprivrede nije nešto što treba izbrisati, to je nešto što treba pod svaku cijenu očuvati i poticati. U tome je razlika između formalne zaštite i žive zaštite, one koja poštuje prirodu, čovjeka i povijest prostora - zaključio je Peršić.

Na kritike da svojom borbom idu na ruku bespravnim graditeljima, Peršić odgovara da se radi o zamjeni teza.

- Mi ne branimo bespravnu gradnju, naprotiv. Tvrdimo da se pravni poredak mora poštovati jednako za sve. Problem je što je cijelo područje Marjana u pravnoj magli, s jedne strane, mnogi objekti nemaju akt o gradnji, a s druge ni park šuma nema valjan akt o proglašenju zaštićenog područja prema važećem hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode. To znači da se 60 godina govori o zaštićenom području koje zapravo nikad nije zakonito usklađeno s današnjim propisima. Dakle, ljudi su gradili u području koje formalno nije bilo zaštićeno, ali suprotno GUP-u koji se poziva na nevažeći akt. To je apsurd koji može riješiti samo nova stručna podloga i novi, zakoniti akt zaštite i novi GUP koji će se temeljiti na tim dokumentima - smatra.

Ipak, u udruzi ima i bespravnih graditelja jer se 'svatko tko ima zemljište na Marjanu može priključiti', ali Peršiću to nije sporno. Kad se završe procesi oko ilegalnih objekata - zemljište ostaje.

- Kad se završe procesi oko ilegalnih objekata, zemljište ostaje. U tome je poanta, jedini naglasak je na zemljištu i poljoprivredi - iznosi.

Mišljenja je i da Splićani ne gube ništa ostankom poljoprivrednih zemljišta, odnosno neusvajanjem predloženog plana upravljanja. Tvrdi da bi bilo i bolje.

- Marjan je proglašen zaštićenim prije više od 60 godina, ali se nikada u južnom dijelu nije koristio u skladu s namjenom park-šume, koja bi trebala služiti odmoru i rekreaciji. Zašto? Zato što se velik dio te površine, otprilike 55 hektara, nalazi na privatnom vlasništvu. A građani se, prema zakonu, ne mogu rekreirati na tuđem privatnom zemljištu. Dakle, Splićani od te zaštite do sada nisu imali nikakvu stvarnu korist, jer se taj prostor nije koristio ni kao javni ni kao rekreacijski. Zato kažemo da bi analiza postojećeg stanja i izrada stručne podloge bila u interesu svih građana. Tek tada bi se znalo što je stvarna šuma, a što poljoprivredno zemljište i kako se svaka zona treba koristiti. Mi samo tražimo da se sve zakonito zaštiti u skladu s korištenjem toga prostora. Nebulozno je da u današnjem sistemu uopće moramo naglašavati da privatno vlasništvo ne može biti dio javnog interesa - ustvrdio je Peršić.

Poziva se i na zaštitu Marjana kao kulturnog krajolika.

- Upravo taj status potvrđuje naš stav. Kada je 2014. godine južna strana Marjana upisana kao kulturni krajolik, time se nije štitila šuma nego tradicija čovjekova suživota s prirodom, suhozidi, poljoprivreda, maslinici, vinogradi. Definicija kulturnog krajolika upravo je to - utjecaj čovjeka na prirodu kroz održivo korištenje prostora. Dakle, država je tim činom zaštitila tradicijsku poljoprivredu, a ne je zabranila. Zato mi stalno ponavljamo, poljoprivreda na Marjanu nije prijetnja zaštiti, ona je njezin temelj - poručio je uz apel gradskoj vlasti da se pokrenu potrebni procesi izrade dokumenta.