VUKOVI NADOMAK KUĆA 'Uzurpirana su njihova prirodna staništa'

Premda je mnoge šokirala jučerašnja snimka vuka koji se 'prošetao' po Kučinama - blizu kućama i ljudima - i premda nije posrijedi izolirani slučaj u posljednje vrijeme, šokantnog u viđenim prizorima nema. 

'Divlje životinje ranije su čak i znatno više dolazile u naseljena područja. Međutim danas ljudi imaju fotoaparate na telefonima i pristup internetu - pa kad netko vidi divlju životinju, slučaj puno lakše i češće dospije u javnost. Ne znači, dakle, da je takvih u stvarnosti više nego prije', komentirala nam je Lorena Herceg iz udruge Prijatelji životinja.

'Šetnja' među ljudima, valja istaknuti, vukovima nije 'prirodna'. Stručnjakinja nam je pojasnila što ih primora na približavanje naseljenim područjima. 

'U blizinu ljudi dolaze najčešće zbog smeća koje ostavljaju ili nekog drugog izvora hrane koji im je dostupan. Drugi je bitan razlog uzurpiranje i smanjivanje njihovog prirodnog staništa te njihovo uznemiravanje na području gdje obitavaju. O tome se svakako treba pričati i na tome raditi kako za dobrobit ljudi tako i divljih i ostalih životinja', naglasila je. 

Vukovi kontinuirano pune medijski prostor. U prvih osam mjeseci ove godine, naime, prijavljeno je 1367 napada na stoku, no taj broj nije veći no prethodnih. Ipak, stočari očajavaju te uz podršku lovaca zazivaju selektivni odstrel ove - zaštićene vrste. 

Naša sugovornica iz Prijatelja životinja ne odobrava dijeljenje snimki vukova nadomak 'civilizaciji' online. Stava je kako potiču vrlo često neopravdano paničarenje. 

'Nekad divlje životinje dođu u naselja i samostalno vrlo brzo odu te se tome ne treba pridavati pažnja, nekada zbog toga treba razmotriti razloge njihovog pojavljivanja, ali je stvarno rijetko to odmah znak opasnosti ili potrebe da se radi panika. Neugodnost susreta s divljim životinjama ne treba brkati s opasnošću. 

Životinje žive, migriraju, traže hranu i ne mogu se ponašati onako kako bismo mi htjeli da se ponašaju niti je moguće spriječiti poneki susret. Paniku i zabrinutost treba zamijeniti razumijevanjem, u čemu pomaže edukacija, kako bi suživot i neminovan doticaj s divljim životinjama bio što lagodniji za sve', zaključila je Lorena Herceg.