Na Visu će se od 6. do 8. studenoga održati prvi trening o metodologiji habitabilnosti u Hrvatskoj, u sklopu projekta koji eurozastupnik Tonino Picula razvija i podržava od početka svojeg prvog mandata. Cilj je pomoću konkretnih pokazatelja bolje razumjeti stvarne uvjete života na otocima te prikupljene podatke pretvoriti u podlogu za kvalitetnije nacionalne i europske otočne politike.
Na trodnevnoj edukaciji sudjelovat će devet polaznika s otoka Visa i Brača. Uz vodstvo međunarodnih stručnjaka učit će kako procijeniti kvalitetu života na otocima, prepoznati njihove razvojne izazove i primijeniti metodologiju habitabilnosti u vlastitim lokalnim zajednicama.
Program će se održavati u Hrvatskom domu u Visu i Kulturnom centru Ivan Vitić u Komiži. Vodit će ga Erika Englund i Christian Pleijel sa Sveučilišta Åbo Akademi u Turkuu, hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Nenad Starc iz Centra za istraživanje i razvoj Anatomija otoka te Ivan Matić, predstavnik Pokreta otoka i potpredsjednik za Mediteran u Europskoj federaciji malih otoka (ESIN).
Eurozastupnik Tonino Picula održat će u subotu, 7. studenoga, u Kulturnom centru Ivan Vitić u Komiži predavanje pod nazivom 'Od lokalnih pokazatelja do europskih politika – zašto su kvalitetniji podaci važni'. Govorit će o važnosti preciznijeg prikazivanja otočne stvarnosti i potrebi da se specifični izazovi života na otocima snažnije uvažavaju pri oblikovanju politika na nacionalnoj i europskoj razini.
Što je habitabilnost i kako se mjeri kvaliteta života na otocima?
Metodologija habitabilnosti (Habitability) razvijena je kako bi se uvjeti života na otocima mogli sustavno mjeriti i uspoređivati, uzimajući u obzir njihove specifičnosti koje često ostaju nevidljive u službenim statistikama.
Obuhvaća 45 pokazatelja u sedam područja, među kojima su prometna povezanost, okoliš, dostupnost pitke vode i energije, lokalno gospodarstvo, javne usluge i kvaliteta života stanovnika.
Primjerice, udaljenost otoka od kopna ne promatra se samo kroz kilometre, nego i kroz vrijeme putovanja, čekanja na trajekt i dostupnost osnovnih usluga. Na taj način svakodnevni izazovi otočana postaju mjerljivi podaci koji mogu poslužiti kao argument za konkretnije i učinkovitije razvojne mjere.
Eurozastupnik Picula već niz godina surađuje sa stručnjacima sa Sveučilišta Åbo Akademi u finskom Turkuu, među kojima je i Christian Pleijel, jedan od stručnjaka za otočni razvoj. Njihova suradnja započela je 2017. godine upravo na Visu, projektom Water Saving Challenge, koji je povezao otočane iz više europskih zemalja u pronalaženju praktičnih rješenja za uštedu vode.
Dolazak metodologije habitabilnosti na Jadran i Mediteran nastavak je te suradnje, s ambicijom da se iskustva i potrebe hrvatskih otočana sustavnije uključe u oblikovanje javnih politika.
Tijekom trodnevnog treninga sudionici će kroz praktične radionice analizirati specifične izazove otočnog života, od sezonskih promjena broja stanovnika i prometne dostupnosti do lokalne ekonomije, javnih usluga i održivosti prirodnih resursa. Poseban naglasak bit će na povezivanju statističkih podataka s iskustvima lokalnog stanovništva, a završni dio edukacije bit će posvećen izradi konkretnih planova za primjenu metodologije na hrvatskim otocima u sljedećim mjesecima.
Prva edukacija na Visu i u Komiži tako predstavlja početak šireg procesa prikupljanja podataka i osnaživanja otočnih zajednica, s ciljem da se stvarne potrebe stanovnika hrvatskih otoka jasnije prepoznaju i snažnije zastupaju pred nacionalnim i europskim institucijama.
Više informacija o projektu dostupno je na službenoj stranici projekta Habitability.
Od borbe za europsku strategiju za otoke do novog Zakona o oceanima
Eurozastupnik Tonino Picula jedan je od najaktivnijih zagovornika otočnih politika u Europskom parlamentu. Njegov više od desetljeća dug angažman usmjeren je na to da otoci prestanu biti rubna tema europskih razvojnih politika.
Još 2014. godine sudjelovao je u osnivanju parlamentarne međuskupine SEARICA, koja se bavi morima, rijekama, otocima i priobalnim područjima, a kojom je i predsjedao. Danas je njezin potpredsjednik zadužen za otoke i pitku vodu.
Kroz njezin rad sudjelovao je u političkim inicijativama koje su dovele do Rezolucije o posebnoj situaciji otoka iz 2016. godine. Godine 2018. osigurao je dva milijuna eura za inicijativu Clean Energy for EU Islands, a njegov je angažman naposljetku pridonio donošenju prve samostalne Strategije Europske unije za otoke, koju je Europska komisija predstavila u lipnju 2026. godine.
Picula se pritom posebno zalaže za primjenu članka 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji prepoznaje trajna geografska ograničenja otoka, te za prilagodbu europskih fondova, prometnih, energetskih i kohezijskih politika njihovim stvarnim potrebama.
Njegov je aktualni fokus i budući Europski zakon o oceanima (European Ocean Act), u čiju pripremu nastoji snažnije uključiti otočnu dimenziju. Na ovogodišnjem Ocean Weeku u Bruxellesu zagovarao je uvođenje takozvanog 'otočnog refleksa' u europsko zakonodavstvo, odnosno obvezu da se pri oblikovanju i provedbi europskih politika uzmu u obzir razlike između kopna te velikih i malih otoka.
To podrazumijeva preciznije mjerenje otočnosti, fleksibilnije uvjete financiranja, procjenu stvarnih učinaka europskih mjera i izravno uključivanje otočana u odlučivanje.
Upravo u tome Picula vidi ključnu ulogu projekta Habitabilnost, koji podržava od 2019. godine. Njegovu je metodologiju predstavio i na sastanku s europskim povjerenikom za ribarstvo i oceane Costasom Kadisom u prosincu 2025., povezujući razvoj konkretnih pokazatelja otočnog života s nastojanjima da europske politike i raspodjela sredstava konačno počivaju na stvarnim, mjerljivim potrebama otočnih zajednica.
