Udruga Glas poduzetnika i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače održale su konferenciju za medije nakon što je peticija 'Ne novim nametima!', koju je pokrenuo UGP, prikupila više od 30.000 potpisa građana, poduzetnika, obrtnika, paušalista, malih iznajmljivača i svih koji podržavaju razumniji odnos države prema malom sektoru.
Na konferenciji su govorili Bruno Samardžić, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, obrtnik Filip Marić te Vedran Tomić, predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.
Glavna poruka konferencije bila je jasna: mali poduzetnici nisu protiv poreza, reda ni nadzora. Protive se novim nametima, rastu troškova i administrativnim obvezama koje se uvode bez procjene učinaka, bez stvarnog dijaloga i bez razumijevanja načina na koji mali sektor stvarno posluje i živi.
'Ovo nije pobuna protiv države. Ovo je poziv državi da konačno razgovara s ljudima koji rade, zapošljavaju, iznajmljuju, stvaraju i pune proračun. Više od 30.000 potpisa nije prijetnja, nego ozbiljna poruka. Mali sektor želi biti partner države, a ne njezin bankomat', poručio je predsjednik UGP-a Bruno Samardžić.
Samardžić je istaknuo kako se antiinflacijska politika ne može voditi povećanjem troškova onima koji proizvode, prodaju i pružaju usluge.
'Ako se poduzetniku poveća trošak, taj trošak neće nestati. Završit će u višoj cijeni, manjoj investiciji, odgođenom zapošljavanju ili zatvaranju posla. Borba protiv inflacije ne vodi se tako da se uzme malima, nego tako da se racionalno upravlja javnim novcem. Ako država od poduzetnika traži više, građani imaju pravo znati gdje je država prvo uštedjela na sebi', naglasio je Samardžić.
Obrtnik Filip Marić upozorio je da mali obrtnici i poduzetnici nemaju sigurnost velikih sustava, niti mogu planirati poslovanje ako im se pravila mijenjaju iz godine u godinu.
'Teško je započeti posao. Još je teže održati ga. A gotovo je nemoguće normalno raditi ako ne znaš kakva će ti biti iduća godina. Ako znaš da ti se troškovi mogu udvostručiti preko noći, nećeš zapošljavati, nećeš ulagati, nećeš širiti posao. Staneš. Ili odeš', rekao je Marić.
Posebno je upozorio na pogrešno tumačenje prihoda paušalista.
'Kada netko kaže da paušalist ima 20.000 eura prihoda, dio javnosti pomisli da je to njegova plaća. Nije. Prihod nije plaća. Iz tog prihoda plaćaju se doprinosi, porez, oprema, alati, prostor, računovodstvo, materijal, prijevoz, edukacije, softver i mjeseci u kojima posla nema. Tek nakon svega toga ostaje ono od čega čovjek živi', istaknuo je Marić.
Dodao je kako su paušalni obrti za mnoge početnike jedini realan ulaz u legalno poslovanje.
'Paušalist nije rupa u sustavu. Za mnoge ljude to je prvi korak u poduzetništvo. Ako taj prvi korak učinite preskupim, nepredvidivim i rizičnim, mnogi ga neće napraviti u Hrvatskoj. Otići će van, odustati ili će se povući iz legalnog poslovanja. A to nije dobro ni za poduzetnike, ni za državu, ni za društvo', poručio je.
'Mali obrtnik nema pravnu službu, odjel za regulativu, lobiste ni milijunske rezerve. On ujutro otvara vrata, radi cijeli dan i navečer računa kako će platiti sve obveze. Svaki euro koji mali poduzetnik zaradi uglavnom ostaje ovdje — kroz plaće, dobavljače, PDV, poreze, doprinose, režije i lokalnu potrošnju. Kada mali zatvori vrata, država ne dobiva više. Dobiva manje', zaključio je Marić.
Predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače Vedran Tomić poručio je kako se male iznajmljivače pogrešno prikazuje kao rentijere, iako su mnogi od njih stariji ljudi, obitelji i umirovljenici koji si iznajmljivanjem nastoje osigurati dostojanstveniju starost i sačuvati obiteljsku imovinu za buduće generacije.
'Dok se hotelima dodjeljuju poticaji, porezne olakšice i bespovratna sredstva, država već drugu godinu zaredom drastično povećava porezno opterećenje malim iznajmljivačima — hrvatskim obiteljima i umirovljenicima koji iznajmljivanjem pokušavaju osigurati sigurniju starost i sačuvati ono što su generacije stvarale', istaknuo je Tomić.
Naglasio je kako takve mjere ne pogađaju samo iznajmljivače, nego i cijeli lanac obrtnika i mikro poduzetnika koji od njihova rada žive — od servisa za čišćenje i održavanje do građevinara, keramičara i brojnih drugih lokalnih pružatelja usluga.
'Umjesto turizma koji stvara prihod za lokalnu zajednicu i povezuje goste s domaćinima, država očito favorizira model zatvorenih resorta u kojima turisti nemaju stvaran doticaj s lokalnom sredinom, a značajan dio zarade odlazi izvan Hrvatske. Ovakvo neopravdano povećanje poreza najteže pogađa upravo najmanje iznajmljivače s najnižim prihodima te ih dovodi pred izbor da odustanu od iznajmljivanja ili prodaju imovinu koju su generacije njihovih obitelji stvarale', poručio je Tomić.
UGP i SMOi istaknuli su kako peticija ne traži povlastice, nego primjenu osnovnih načela dobrog upravljanja: analizu učinka prije donošenja mjera, stvaran dijalog s onima na koje se mjere odnose, razmjernost između malih i velikih te transparentnost javne potrošnje.
Organizatori peticije traže da se nove porezne, doprinosne i administrativne mjere ne uvode bez javno objavljene procjene učinaka na cijene, zapošljavanje, plaće, ulaganja, opstanak malih poslova, lokalne zajednice i državni proračun.
Također traže stabilna pravila, razumne prijelazne rokove, ograničenje naglog rasta opterećenja, ciljano sankcioniranje zloupotreba umjesto kažnjavanja cijelih skupina te stvarno uključivanje predstavnika malog sektora u oblikovanje mjera.
'Ne tražimo da država odustane od reda. Tražimo da red počne vrijediti i za donošenje mjera: analiza, savjetovanje, razmjernost i odgovornost', poručili su organizatori.
'Poduzetnici nisu protiv države. Ali jesu protiv toga da se svaki problem države ponovno rješava istom porukom: 'Poduzetniče, plati još.' Ako država želi pun proračun, mora čuvati one koji ga pune', zaključeno je na konferenciji.
UGP i SMOi pozvali su predstavnike izvršne vlasti na otvoren, argumentiran i pravovremen dijalog.
'Ne nudimo sukob. Nudimo razgovor. Ne tražimo revoluciju. Tražimo evoluciju: od nametanja prema dijalogu, od improvizacije prema analizi i od tretiranja malih poduzetnika kao bankomata prema stvarnom partnerstvu.'
Na pitanje novinara o mogućim budućim akcijama ako razgovora ne bude, predstavnici malih poduzetnika poručili su kako su prosvjedi jedna od mogućih opcija, ali da je njihov prvi izbor i dalje — razgovor.
