Više od polovice stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina tijekom 2025. godine otišlo je na barem jedno privatno višednevno putovanje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, takvih je putnika bilo 1,9 milijuna, odnosno 56,9 posto populacije te dobne skupine, što je 5,8 posto više nego godinu ranije.
Iako je broj putnika porastao, ukupan broj privatnih višednevnih putovanja blago je smanjen. Tijekom 2025. ostvareno je 5,4 milijuna takvih putovanja, što je 0,6 posto manje nego 2024. godine. Gotovo dvije trećine putovanja, njih 3,4 milijuna, ostvareno je unutar Hrvatske, dok je 2 milijuna putovanja bilo u inozemstvo.
Bosna i Hercegovina najpopularnija strana destinacija
Među inozemnim odredištima najviše su se posjećivale susjedne zemlje. Na prvom mjestu našla se Bosna i Hercegovina s udjelom od 18,8 posto svih privatnih višednevnih putovanja u inozemstvo, ispred Italije, Austrije i Slovenije. Istodobno je broj putovanja u strane zemlje porastao za 5,9 posto u odnosu na godinu prije.
Kada je riječ o trajanju putovanja, najčešća su bila ona od četiri do sedam noćenja, kojih je ostvareno 1,7 milijuna ili gotovo trećina svih privatnih višednevnih putovanja.
Ljeto i dalje glavno vrijeme za putovanja
Tradicionalno, najveći broj putovanja ostvaren je tijekom ljetnih mjeseci. U lipnju, srpnju i kolovozu realizirano je više od dva milijuna privatnih višednevnih putovanja, odnosno 39 posto godišnjeg ukupnog broja.
Unutar Hrvatske najviše se putovalo u lipnju, dok su putovanja u inozemstvo bila najčešća u prosincu, kada su građani ostvarili 267 tisuća višednevnih putovanja izvan zemlje.
More i posjet obitelji najčešći motivi
Odmor na moru ostao je najvažniji razlog odlaska na privatna putovanja. Zbog ljetovanja je ostvareno 1,7 milijuna putovanja, odnosno 30,6 posto ukupnog broja. Na drugom mjestu nalazi se posjet rodbini i prijateljima, koji je bio motiv za 1,4 milijuna putovanja.
Kod domaćih putovanja odmor na moru uvjerljivo je najčešći razlog, dok su za putovanja u inozemstvo građani najčešće birali razgledavanje gradova.
Gotovo 30 milijuna noćenja i više od 2,3 milijarde eura potrošnje
Stanovnici Hrvatske tijekom 2025. ostvarili su ukupno 29,9 milijuna noćenja na privatnim višednevnim putovanjima. Više od dvije trećine noćenja ostvareno je u Hrvatskoj.
Najveći dio noćenja, njih 53,8 posto, realiziran je u nekomercijalnom smještaju, poput boravka kod rodbine i prijatelja ili u vlastitim objektima. U Hrvatskoj je upravo takav oblik smještaja bio dominantan, dok su u inozemstvu prevladavali hoteli i drugi komercijalni objekti.
Ukupna potrošnja na privatnim višednevnim putovanjima dosegnula je 2,37 milijardi eura. Građani su pritom više potrošili na putovanja u inozemstvo nego u Hrvatskoj. Prosječni trošak jednog višednevnog putovanja iznosio je 330 eura u Hrvatskoj te 624 eura u stranim zemljama. Posebno je izražen rast troškova putovanja u inozemstvo, gdje su prosječni izdaci porasli za 13,2 posto.
Automobil i dalje uvjerljivo najčešći izbor
Osobni automobil ostao je dominantno prijevozno sredstvo. Čak 73,4 posto svih privatnih višednevnih putovanja ostvareno je automobilom, dok slijede autobus i zrakoplov.
Za putovanja unutar Hrvatske automobil koristi više od 85 posto putnika, dok je kod inozemnih putovanja njegov udio nešto niži, uz značajnu zastupljenost zračnog prijevoza.
Četiri od deset građana nisu putovala
Unatoč rastu broja putnika, čak 43,1 posto stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina tijekom 2025. nije otišlo ni na jedno privatno višednevno putovanje. Najčešći razlog bili su financijski problemi, koje je navelo 41,7 posto osoba koje nisu putovale, dok su zdravstveni razlozi bili drugi najčešći razlog.
Više poslovnih putovanja u inozemstvo, manje u Hrvatskoj
Poslovna višednevna putovanja koristilo je 287 tisuća građana, a ukupno ih je ostvareno 589 tisuća. Dok je broj poslovnih putovanja unutar Hrvatske pao za 15 posto, putovanja u inozemstvo porasla su za 17,6 posto u odnosu na 2024. godinu.
Istodobno je zabilježen i značajan pad jednodnevnih putovanja. Tijekom 2025. ostvareno ih je 5,8 milijuna, što je čak 24,4 posto manje nego godinu ranije. Većinu su činila privatna jednodnevna putovanja, za koja su građani ukupno potrošili 326 milijuna eura.
