Zbog velikih poremećaja i oscilacija na svjetskim tržištima nafte izazvanih sukobom na Bliskom istoku, Vlada je u ožujku ponovno počela određivati gornju cijenu naftnih derivata svaka dva tjedna. U kolovozu se ta intervencija Vlade počela provoditi svakoga tjedna, a sada se razmišlja i o mogućnosti svakodnevnog formiranja cijena goriva.
U ponedjeljak je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, gostujući u Dnevniku HTV-a, novinaru Mladenu Sirovici među ostalim kazao kako u Vladi razmatraju dnevno formiranje cijena goriva. Time bi se, kako je rekao, ublažili nagli skokovi cijena i smanjili šokovi za građane i gospodarstvo.
'Vidjeli ste prije, kad smo određivali cijenu svaka dva tjedna, nakupilo bi se tih porasta na burzi. Sad je taj raspon sve kraći i upravo zbog pritiska na gospodarstvo i na građane bismo to možda uveli', rekao je.
U Europi tek nekoliko zemalja primjenjuje model dnevnog formiranja cijena goriva.
U Njemačkoj se cijene goriva na benzinskim postajama mijenjaju čak i više puta dnevno. Tamošnja vlada proljetos je ograničila učestalost povećanja cijena goriva na benzinskim postajama. Prije je to bilo moguće dvaput dnevno - prijepodne i popodne zbog velikih oscilacija na burzi tijekom dana, a sada samo jednom - u podne. S druge strane, sniženja cijena goriva neograničena su i dopuštena bilo kada tijekom dana.
Isti model primjenjuje i Austrija, a u Italiji se cijene također formiraju svakodnevno, shodno promjenama na burzi naftnih derivata i ovisno o lokacijama benzinskih crpki.
Da ideja koju razmatra Vlada nije loša, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, piše N1.
'Pretpostavka je da se cijena naftnih derivata veže za dnevne burzovne vrijednosti. No i dalje mi se ne sviđa formula po kojoj se ta cijena utvrđuje kod nas. To bi trebalo promijeniti i vezati model formiranja cijena za kretanja na burzi', smatra Novotny.
Za primjer je naveo pad cijene nafte na svjetskim burzama ove srijede, nakon što je dan ranije američki predsjednik Donald Trump izjavio kako je na marginama Opće skupštine UN-a održan sastanak američkih i iranskih dužnosnika.
'Takvi mali detalji utječu na tržišna kretanja i zbog toga je dobra ideja da se cijene goriva formiraju dnevno. No trebalo bi utvrditi mehanizam i vezati to za tržišne indekse. Tada bi to bila realnija cijena', kaže.
U tom slučaju, Vlada bi odredila gornju granicu, a potom bi cijene bile prepuštene konkurenciji na tržištu.
'Time bi imali okvir za tržišnu utakmicu, a pojačala bi se i konkurencija distributera goriva. Njihove marže zapravo su male. U maloprodajnoj cijeni najviše participiraju dobavljači derivata i Vlada, odnosno država', ističe Novotny.
Dnevno formiranje cijena bilo bi dobro, dodaje, i zbog razlika u dinamici tržišta benzinskog i dizelskog goriva.
'Tržište dizela ima svoju dinamiku i na njemu su drugačije oscilacije. Dizel u ovom trenutku ima visoku cijenu jer je velika potražnja logističara i prijevoznika koji ga najviše koriste', kaže.
Osim toga, Novotny smatra kako bi zbog svega toga trebalo poticati zelenu tranziciju.
'Prijevoznici u Njemačkoj masovno su krenuli u nabavu teretnih vozila i autobusa na električni pogon. Dom se ne zna koliko će cijena dizela biti na visokoj razini, logističarima se isplati s uložiti u kamione na električni pogon ili na vodik', kazao je.
