Vraća se HROK – Hrvatski registar obveza po kreditima, koji bankama omogućuje razmjenu svih podataka o zaduženosti građana, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB), prenosi Novi list.
HROK, kao proširena varijanta popularno zvane 'crne liste banaka', bio je jedno vrijeme, otprilike godinu dana, obustavljen radi pravila EU-a o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Obustavljen je tada i taj tzv. sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu (crna lista), no djelomična razmjena informacija o neredovitim klijentima i u međuvremenu se provodila pomoću tzv. DOR informatičkog sustava u okviru HROK-a.
Banke su se, međutim, sada uskladile s novom direktivom, pozivaju se na određene članke Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI), te je tako omogućen povratak cjelokupnog načina provjere boniteta klijenta. Sada se to zove 'OSR sustav'.
– Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskog registra obveza po kreditima, kažu u HUB-u. Razmjena, dakle, kao što je to bio slučaj i prije privremenog ukidanja ovog sustava, obuhvaća sve informacije o kreditnim zaduženjima klijenata kod banaka i stambenih štedionica – od 'minusa po tekućem' (tzv. prešutno prekoračenje), auto, gotovinskih, stambenih i drugih kredita.
S obzirom na to da je iza nas, a možda i ispred, razdoblje pandemije koronavirusa, koji je potpuno poremetio ekonomiju kao i naplatu kredita, te su uvedeni brojni moratoriji i odgode plaćanja za građane (i tvrtke) koje je kriza pogodila u vidu smanjenih prihoda ili pak potpunog izostanka prihoda – ako su ostali bez posla, HROK se de facto vraća u vrijeme djelomične zamrznutosti dijela portfelja. Njegova je funkcija provjeriti razinu zaduženosti i kako tko vraća kredit, a sada imamo situaciju da, uslijed mjera Vlade, oko 54.000 kreditnih partija građana jednostavno »čeka« bolja vremena.
Na njih otpada oko 8 posto ukupnog portfelja banaka. Riječ je zapravo o oko 40.000 klijenata koji imaju te kredite, a partija je više od klijenata jer neki imaju i više kedita u više različitih banaka koje – u dogovoru s bankom – trenutno ne otplaćuju. Sukladno tome, kako saznajemo u HUB-u, kreditne partije koje su u statusu moratorija, odgoda, reprograma, neće se tretirati kao neplaćanje kredita, niti probijanje rokova plaćanja.
To nisu loši krediti, a građani koji koriste ove mjere Vlade neće zbog toga dospjeti na crnu listu banaka, a sve sukladno regulatornom okviru koji je uslijed epidemije omogućio HNB. Klijentima koji koriste ove mjere je do dogovorene prolongacije plaćanja jednostavno omogućena takva vrsta odgode. Sada će krenuti i razmjena ovakvih informacija, pa će sve skupa vjerojatno dodatno smanjiti kapacitet i volju banaka da odobravaju kredite.
Pravo je pitanje što će biti kada moratoriji isteknu, hoće li se do tada gospodarstvo oporaviti, novčani tijekovi uspostaviti, a radna mjesta ostati sačuvana, odnosno hoće li se otvarati nova. Bude li oporavak brz, do jako velikih potresa u kućnim budžetima, a onda i u bilancama banaka ne bi trebalo doći, no bude li kriza sve veća, neće nas spasiti ni kreditni moratoriji: oni bi se onda mogli samo pretvarati u nenaplative kredite. No, to su scenariji koji ovise o nizu faktora.
Banke će sada dobiti još bolji uvid u to koji klijent i gdje ima kreditno zaduženje, te kakav je status – otplaćuje li klijent kredit uredno, ali i koristi li neku mjeru Vlade u vidu reprograma ili odgode, što je također i dalje bonitetan plasman. Naravno, vidjet će i je li netko neuredan u plaćanju općenito, neovisno o korona-mjerama, što ga onda i usmjerava prema listi neurednih klijenata (a to je i u međuvremenu pratio DOR).
Ostaje pitanje može li netko tko u jednoj banci ima moratorij na kreditnu partiju, u drugoj dobiti kredit. Kao prvo, teško da bi netko uopće htio novi kredit, ako je tražio da mu se stari stavi u mirovanje. No, banke će imati sve podatke, i 'u tom dijelu, budući da formalno nije riječ o lošem plasmanu, presudna će ipak biti poslovna politika svake pojedine banke', ograđuju se u HUB-u.
Evo što još točno kažu u priopćenju HUB-a:
– Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskog registra obveza po kreditima d.o.o. Razmjena i obrada podataka klijenata kreditnih institucija u OSR sustavu temelji se na obvezi kreditnih institucija iz čl. 321. st. 2. do 5. Zakona o kreditnim institucijama da razmjenjuju podatke koji se odnose na njihove klijente za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom te je usklađena i s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka te ostalim relevantnim propisima koji se odnose na zaštitu osobnih podataka.
U OSR sustavu kreditne institucije će razmjenjivati podatke o novčanim obvezama svojih klijenata, pravnih i fizičkih osoba, i to radi procjene kreditne sposobnosti i radi upravljanja kreditnim rizikom. Ti podaci se odnose kako na postojeće, tako i na podmirene ili na drugi način zatvorene novčane obveze klijenata, zaključuju u HUB-u, piše Novi list.
