Iz Akademskog sindikata poručuju kako prepoznaju inovacije i transfer tehnologije kao razvojne prioritete koji Hrvatskoj mogu donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost. Da bi to postigli, ističu, Hrvatska mora postati otvoreno, mobilno i inovativno društvo u kojem su visoko obrazovanje, znanost i inovacije javni interes i kojem država mora osigurati uvjete za djelotvorno funkcioniranje.
'Povezivanje visokog obrazovanja, znanosti, inovacija i tehnologije s novim poslovnim modelima i poslovnom praksom ima svoju dimenziju u kojojse otvora prostor za suradnju sveučilišta i gospodarstva u razvoju društva u cjelini. U tom smislu, hrvatski strateški cilj podizanje ulaganja u istraživanje i razvoj do 2030. godine treba biti 3,0 % BDP-a uz stav da bez adekvatnog financiranja znanosti i inovacija nema dugoročne stabilnosti, autonomije i međunarodne kompetentnosti Hrvatske', poručuju.
Dodaju i kako prepoznaju akademsko poduzetništvo koje ima golem značaj za razvoj inovativnoga gospodarstva među njihovim istraživačima te kreativni i inovativni potencijal njihovih studenata. Ističu kako je u razvijenim zemljama svijeta takva inicijativa dugogodišnja praksa, a najbolji primjer uspješne prakse, navode, svakako je Silicijska dolina kao sinonim za tehnološki razvoj i napredak. To je mjesto na kojem su s radom počele gotovo sve najuspješnije američke informatičke tvrtke, poput Microsofta, Applea, Googlea i Facebooka, Yahooa, Netflixa. Sjedište je San Jose, najveći grad te doline, u kojem je registrirano više od 4000 izuma, po čemu je prvi u SAD-u. Od 20 najinovativnijih gradova u SAD-u, deset ih je u toj dolini.
'Osim Stanforda, ondje je još šest sveučilišta. Godišnje se ondje otvori i do 300 razvojnih (start up) tvrtki: njih 90 % u konačnici se ugasi, ali onih 10 % jakih do sada je otvorilo preko 5,5 milijuna novih radnih mjesta. Sveučilišta stoga moraju pravodobno otkrivati osobito sposobne pojedince i na sve ih načine poticati da potpuno razviju i primijene svoja znanja i sposobnosti te im pomagati u tome. Prepoznajući značaj inovacija kao jednoga od glavnih alata za povezanost akademske zajednice i gospodarstva, redefinira misiju sveučilišta i potrebe za jačanjem njihove društvene i gospodarske uloge i strateškoga usmjerenja prema inovativnosti kako bi se aktivno uključili u gospodarsku reformu i industrijski razvoj', navode iz Akademskog sindikata te dodaju kako se uz gospodarski napredak velikih zemalja, sveučilišta sve intenzivnije povezuju u kontekstu posjedovanja jedne od vodećih uloga u tom procesu.
'Percepcija inovacija kao treće misije sveučilišta postaje neizostavna. U tom smislu hrvatska sveučilišta moraju prepoznati inovacije i transfer tehnologije kao razvojne prioritete koji jedini Hrvatskoj mogu donijeti dugoročni ekonomski napredak i društvenu stabilnost. Da bi to postigli Hrvatska mora postati inovativno društvo u kojem su visoko obrazovanje, znanost i inovacije javni interes i kojem država mora osigurati uvjete za djelotvorno funkcioniranje. U svim europskim dokumentima, a posebice strategiji pametnog, održivog i uključujućeg rasta, povezuju se istraživanja i inovacije te razrađuje trokut znanja između obrazovanja, istraživanja i inovacija što čini temelj za postizanje sinergijskih učinaka ulaganja u znanost i inovacije iz nacionalnih, regionalnih i međunarodnih fondova', navode.
Ulaganja u znanost i inovacije, pa onda i u transfer tehnologije će, napominju, omogućiti da hrvatska sveučilišta postanu međunarodno kompetitivna i sveučilišta koja stvaraju novu znanstvenu, društvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost.
'Stoga se sveučilišta u sljedećem razdoblju trebaju razvijati kao prepoznatljiva po jakim istraživačima i istraživačkim skupinama koji utječu na razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Zbog inicijative da poveća plaće i mirovine građanima Republike Hrvatske, predlaže inovacije i transfer tehnologije kao treću misiju svih hrvatskih sveučilišta te predlaže rektorima da uz Akademski sindikat, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske predlože: podizanje ulaganja u istraživanje i razvoj do 2030. na 3,0 % BDP-a; formiranje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i inovacija; te izbor aktualnih, ili bivših rektora, prorektora i dekana za ministra i državne tajnike Ministarstva obrazovanja, znanosti i visokog obrazovanja', zaključuje Akademski sindikat.
