Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović poručio je kako Hrvatska mora graditi prekršajni sustav koji će građanima jamčiti učinkovitu, dosljednu i pravednu primjenu zakona, sudjelujući na završnoj konferenciji projekta 'Hrvatsko prekršajno pravo u europskom kontekstu - izazovi i perspektive', održanoj na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Govoreći o budućnosti hrvatskog prekršajnog zakonodavstva, ministar je istaknuo kako je upravo danas u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije održan prvi sastanak Radne skupine koja će razmotriti treba li Hrvatskoj cjelovita reforma postojećeg sustava ili donošenje novog Prekršajnog zakona.
'Možemo donijeti novi zakon, možemo višestruko povećati propisane kazne, ali ako se u praksi i dalje rutinski izriču uvjetne osude ili se učestalo primjenjuje institut ublažavanja kazne, nijedna izmjena zakona sama po sebi neće promijeniti stvarnost', upozorio je.
Pritom je iznio podatak kako na godišnjoj razini policija procesuira između 900 tisuća i milijun prekršaja, od čega se oko 250 tisuća odnosi na prekršajne naloge i obvezne prekršajne naloge. Međutim gotovo trećina tih predmeta, odnosno oko 82 tisuće, završava prigovorima građana.
'Taj podatak pokazuje da su i građani prepoznali kako im se često više isplati ući u sudski postupak nego prihvatiti minimalnu kaznu propisanu zakonom, dok je zakonodavna namjera bila upravo suprotna: da se jednostavniji predmeti riješe brzo, učinkovito i bez nepotrebnog opterećivanja sudova', naglasio je.
Predstavio je i rezultate analize za 2024., prema kojima su sudovi institut ublažavanja kazne primijenili u čak 53 % presuda donesenih po optužnim prijedlozima policije, dok je u pojedinim županijama taj udio dosegnuo i 90 %. Posebno zabrinjava podatak, prema njegovim riječima, da su sudovi ublažili kazne i u 39 posto slučajeva prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
'Kazna koja postoji samo u zakonu nema odvraćajući učinak. Odvraća samo ona kazna za koju građani vide da se doista primjenjuje', poručio je ministar.
Podsjetio je kako je Ministarstvo unutarnjih poslova, na temelju provedenih analiza, predložilo niz izmjena Prekršajnog zakona. Među njima je i rješenje koje će policiji omogućiti podnošenje prigovora na prekršajni nalog kada sud ne prihvati sankciju predloženu u optužnom prijedlogu.
Aktualne izmjene i dopune imaju vrlo jasan cilj - omogućiti da se jednostavniji predmeti rješavaju brže, a da sudovi svoje vrijeme i kapacitete posvete složenijim predmetima u kojima je njihova uloga nezamjenjiva.
'Po mom dubokom uvjerenju, jedan od ključnih smjerova mora biti daljnje rasterećenje sudova uz aktivniju ulogu ovlaštenog tužitelja, prije svega policije', istaknuo je ministar.
Naglasio je i kako Hrvatska pri izradi budućeg zakonodavnog okvira može koristiti iskustva drugih država članica Europske unije poput Slovenije i Njemačke, ali pritom mora razviti model prilagođen vlastitom pravnom sustavu i potrebama građana.
Ministar Božinović kazao je kako je cilj reforme mnogo širi od donošenja novog zakona. Cilj je, naveo je, izgraditi sustav u kojem će zakoni biti jasni, postupci učinkoviti, a odluke dosljedne, odnosno sustav u kojem će građani imati povjerenje da se pravila jednako primjenjuju prema svima.
Zaključno je uputio nekoliko poruka koje smatra važnima ne samo za ovu konferenciju, nego i za svaku buduću reformu kaznene i prekršajne politike.
'Pravo žrtve na sigurnost jednako je važno kao pravo počinitelja na pravedan postupak. Svrha kažnjavanja nije samo sankcionirati ono što se dogodilo. Svrha kažnjavanja jest spriječiti da se isto ponovno dogodi. Najveća nepravda nije stroga kazna za počinitelja. Najveća je nepravda nova žrtva koju smo mogli spriječiti. Ako nakon ove konferencije, nakon rada Radne skupine i nakon budućih zakonskih rješenja uspijemo izgraditi sustav u kojem će se zakoni primjenjivati dosljednije, učinkovitije i pravednije, tada nećemo reformirati samo jedan zakon. Ojačat ćemo povjerenje hrvatskih građana u pravnu državu', poručio je.
