Zabrinjavajući su podaci izneseni na četvrtoj tribini o prevenciji u području mentalnog i fizičkog zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
Tribina je održana 2. listopada u Veteranskom centru Sinj. Organizirala ju je Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja te u sklopu Dana otvorenih vrata UDPNHBDR-a.
Na početku tribine sve okupljene pozdravila je i poželjela im dobrodošlicu u alkarski grad Sinj moderatorica i kći smrtno stradalog hrvatskog branitelja Žana Majić. Nakon himne Republike Hrvatske i minute tišine za sve poginule, smrtno stradale, nestale i umrle hrvatske branitelje Domovinskog rata, moderatorica je istaknula kako je ovo četvrta ovakva tribina koju organizira Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata s ciljem stvaranja svijeta u kojem se mentalno zdravlje cijeni, štiti i promiče te kako bi se otvorile sve važne teme za braniteljsku i stradalničku populaciju.
Tribinu je otvorila predsjednica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Sandra Rapčak Škomrlj koja je pozdravila sve nazočne članove obitelji poginulih, smrtno stradalih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i hrvatskih civilnih žrtava Domovinskog rata, hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, korisnike Veteranskog centra Sinj, predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata i drugih organizacija, predstavnike institucija te sve ostale nazočne goste. U svojem izlaganju naglasila je važnu ulogu hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu - judi koji su u najtežim okolnostima branili slobodu, sigurnost i budućnost naše domovine. No njihova priča nije završila završetkom rata. Posljedice ratnih iskustava mogu biti dugotrajne i različite - tjelesne, psihološke, obiteljske i socijalne.
'Briga o zdravlju nije znak slabosti. Naprotiv, prepoznati da nam je potrebna pomoć, razgovarati s bližnjima, potražiti savjet liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje - čin je odgovornosti prema sebi, svojoj obitelji i ljudima koji nas vole (…) Posebnu pozornost trebamo posvetiti i obiteljima hrvatskih branitelja. One često nose dio tereta ratnih i poslijeratnih iskustava te im također treba pružiti razumijevanje, podršku i dostupnu stručnu pomoć', u uvodu je rekla Sandra Rapčak Škomrlj.
U svojem izlaganju naglasila je da su mnoge aktivnosti koje danas provodi proizašle iz istraživanja kojeg je udruga provela 2015., koje je pokazalo veliku potrebu stradalnika Domovinskog rata za psihološkom pomoći, savjetovanjem i osnaživanjem kao i prevencijom fizičkog zdravlja. Upravo stoga udruga već nekoliko godina realizira različite projekte i aktivnosti usmjerene na tu problematiku - poglavito sistematske preglede kroz koje je u sedam godina provođenja prošlo oko 350 članova obitelji poginulih, smrtno stradalih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja kao i program psihološkog savjetovanja i osnaživanja kroz individualna savjetovanja, grupne radionice te izobrazbe u suradnji s vanjskom stručnom suradnicom prof. Eminom Baldasari, dipl. psihologinjom - psihoterapeutkinjom.
Dotakla se, nadalje, poražavajućih podataka o pobolu kao i malignim oboljenjima hrvatskih branitelja i stradalnika te posebno naglasila da po dostupnim istraživanjima problem leži u izloženosti eksplozivnim sredstvima i drugim bojnim otrovima na okupiranim područjima za vrijeme Domovinskog rata te nakon povratka iz progonstva kao i neadekvatnom pristupu liječenja ratne traume.
'Sistematskim pregledima utvrđeno je da je kod više od 50 % pregledanih osoba pronađena određena benigna ili maligna tvorevina, kao i brojne druge zdravstvene poteškoće, a koje mogu biti povezane s prekomjernim stresom i pretrpljenom traumom. Također je kod dijela naše populacije, posebice kod žena iz istočne Hrvatske koje su bilo izložene utjecaju eksplozivnih naprava utvrđena smanjena plodnost te druge ginekološke bolesti kao i karcinom dojki. Dio korisnika ima utvrđene kardiovaskularne poteškoće, 70% korisnika probleme sa štitnjačom.
Budući da udruga projekt provodi u različitim dijelovima Hrvatske, podatke smo usporedili s obzirom na teritorij korisnika te smo utvrdili sljedeće - najveći postotak bolesti i zdravstvenih poteškoća, čak 95 %, imaju osobe s područja istočne Slavonije, odnosno osobe koje su za vrijeme ratnih zbivanja živjele na području istočne Slavonije (do progonstva) te koje su se u poslijeratnom razdoblju, nakon uspostave mirne reintegracije, vratile živjeti na to područje koje je dugi niz godina bilo izloženo negativnim utjecajima eksplozivnih sredstava i drugih supstanci koje je agresor koristio za vrijeme agresije na RH', Rapčak Škomrlj.
Po dostupnim i provedenim istraživanja, navela je, utvrđeno je da je kod žena iz ratom obuhvaćenih područja čak 10 puta povećan karcinom dojki u odnosu na ostale žene, dok je kod muškaraca najviše oboljelih od raka pluća, bubrega i prostate. Sve to su zabrinjavajući podaci zbog kojih Ministarstvo hrvatskih branitelja već nekoliko godina provodi program preventivnih sistematskih pregleda za hrvatske branitelje. Jedan je od zaključaka tribine i ovog izlaganja da je nužno hitno uvođenje preventivnih sistematskih pregleda za članove obitelji poginulih, smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja.
Na tribini je predstavljen i projekt UZV pregleda dojki koji već 14 godina provodi Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata grada Sinja i Cetinske krajine, kroz koji je do sada pregledano više od 950 žena. Također su kod određenog broja utvrđeni karcinom dojki i druge benigne tvorevine koje zahtijevaju daljnje preglede i/ili operacijske zahvate.
Budući da se tribina održala u povodu Dana otvorenih vrata udruge, predsjednica UDPNHBDR-a Sandra Rapčak Škomrlj predstavila je i aktivnosti koje provodi posljednjih 19 godina, a koje su u najvećoj mjeri usmjerene na poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata kroz aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja, održavanje brojnih tribina, okruglih stolova, konferencija, radionica i edukacija, programa psihološkog osnaživanja kroz individualna savjetovanja te grupne edukativno-interaktivne radionice, promicanje vrijednosti Domovinskog rata, rad s djecom i mladima, likovno-kreativne radionice, sportsko-rekreativne aktivnosti, sistematske preglede, održavanje brojnih humanitarnih akcija
Sljedeće izlaganje na temu 'Prekinuti krug - od ratne traume do otpornosti i posttraumatskog rasta', posvećeno razumijevanju dugoročnih posljedica ratnih iskustava te mogućnostima oporavka i izgradnje psihološke otpornosti, održala je prof. Emina Baldasari. Otvorila je pitanje što se događa kada rat formalno završi, ali njegove posljedice nastave živjeti u čovjeku, njegovim odnosima i obiteljskoj dinamici. Naglasak nije bio samo na simptomima i posljedicama traume, već i na mogućnosti da se prepoznaju obrasci preživljavanja koji su nekada imali zaštitnu funkciju, a s vremenom mogu postati prepreka kvalitetnijem životu i bliskim odnosima.
Posebna pažnja posvećena je temi transgeneracijskog prijenosa traume. Govorilo se o tome na koje načine iskustva i nerazrijeđene posljedice ratne traume mogu utjecati na obiteljsku atmosferu, emocionalnu dostupnost, komunikaciju, roditeljske obrasce i odnose među članovima obitelji. Istaknuto je da prijenos traume nije neizbježan te da osvještavanje i stručna podrška mogu otvoriti prostor za prekidanje međugeneracijskih obrazaca.
Važan dio predavanja odnosio se na otpornost, pri čemu je naglašeno da otpornost ne znači biti neosjetljiv, potiskivati emocije ili sve 'izdržati sam'. Otpornost se razvija kroz sposobnost prilagodbe, emocionalnu regulaciju, kvalitetne odnose, podršku i spremnost na traženje pomoći. Govoreći o oporavku od traume, istaknuto je da oporavak ne znači zaboraviti ono što se dogodilo niti izbrisati posljedice traumatskog iskustva. Riječ je o procesu u kojem traumatsko iskustvo postupno prestaje upravljati sadašnjim životom, a osoba ponovno uspostavlja osjećaj sigurnosti, povezanosti i vlastite sposobnosti djelovanja.
Posebno mjesto zauzela je tema posttraumatskog rasta - mogućnosti da nakon suočavanja s teškim životnim iskustvom dođe do pozitivnih promjena u odnosima s drugima, doživljaju osobne snage, vrednovanju života, pronalaženju novih mogućnosti te promišljanju vlastitih vrijednosti i smisla. Pri tome je naglašeno da posttraumatski rast ne znači da trauma treba imati 'pozitivan ishod', niti da osoba mora iz patnje izvući nešto dobro. Moguće je istodobno nositi posljedice traumatskog iskustva i razvijati nove načine gledanja na sebe, druge i život. Upravo je zato važna poruka predavanja da rast ne poništava bol, a oporavak ne znači zaborav.
Kroz predavanje se cijela tema povezivala u jednu cjelinu: trauma - preživljavanje - obrasci - osvještavanje - podrška - oporavak - otpornost - mogući posttraumatski rast. 'Prekinuti krug', navedeno je, stoga ne znači promijeniti prošlost, već prepoznati što je prošlost ostavila u nama i odlučiti da ono što je nekada služilo preživljavanju više ne mora određivati način na koji živimo danas. Ono što nam se dogodilo dio je naše priče, zaključeno je, ali nije cijela naša priča.
Osnivač je Javne ustanove Veteranski centar Ministarstvo hrvatskih branitelja, trenutno ima četiri podružnice - Daruvar, Petrinja, Sinj i Šibenik. Veteranske centre predstavio je voditelj sinjskog Veteranskog centra Igor Vidalina. Predstavio je usluge koje korisnici mogu koristiti te objasnio način podnošenja zahtjeva za smještaj ili boravak u jednom od centara. Ujedno je najavio nastavak projekta otvaranja novih u budućnosti s obzirom na izrazito velike potrebe hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji kao i pozitivna povratna iskustva korisnika koji su do sada koristili usluge.
'Otvaranjem Veteranskih centara Ministarstvo hrvatskih branitelja i Vlada Republike Hrvatske nastavljaju jačati usluge skrbi o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji s ciljem bolje kvalitete života istih', kazao je.
Zadnje izlaganje održala je izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja Anita Milas-Anzić. Naglasila je važnost zajedništva između udruga proizašlih iz Domovinskog rata i Ministarstva hrvatskih branitelja kako bi se na vrijeme reagiralo i učinilo ono što je potrebno i najbolje za hrvatske branitelje i njihove obitelji. U sklopu predavanja predstavila je upravu kojoj je ona ravnateljica, upoznala sudionike tribine s područnim odjelima Ministarstva hrvatskih branitelja koji su otvoreni u svakoj županiji kako bi bili dostupni hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Osim toga, posjeduju multidisciplinarne timove (psihologe, pravnike, socijalne radnike, liječnike i dr.) koji svakodnevno rade s korisnicima, a dio ih je angažiran i u poslijepodnevnim satima kako bi kontinuirano mogli pružati potrebnu pomoć.
U sklopu izlaganja predstavljen je program preventivnih sistematskih pregleda za hrvatske branitelje koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja, na kojima je do sada sudjelovalo više od 150 tisuća ljudi.
'Posebno je alarmantna činjenica da je samo 10 % pregledanih osoba imalo uredan nalaz dok su kod 90 % hrvatskih branitelja utvrđeni visok kardiovaskularni rizik i/ili maligna oboljenja. Cilj je otkrivanja bolesti u što ranijoj fazi, posebice malignih, kako bi se pravovremeno mogli pristupiti daljnjem liječenju i smanjenju smrtnosti. Dužnost je države osobama koje su stvarale slobodu neovisne Republike Hrvatske odati zahvalnost i poštovanje te se adekvatno brinuti o njima, a upravo s tim ciljem Ministarstvo hrvatskih branitelja do sada je otvorilo četiri Veteranska centra te bi do kraja 2028. trebalo otvoriti još pet. Uz veteranske centre, otvoriti će se i braniteljski centri namijenjeni za trajni smještaj hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji', iznijela je.
Okupljenima se obratio izaslanik župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Damir Gabrić koji je podržao ovakvu tribinu te je zahvalio Udruzi djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata što aktivno pokreće ovakve teme i provodi kvalitetne aktivnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Zahvalio je i svim izlagačima tribine što su sa okupljenima podijelili svoja znanja te što kroz zajedničku suradnju i aktivnosti pomažu jednoj od najranjivijih skupina društvene zajednice.
'Tribina je još jednom otvorila dijalog između svih sudionika, hrvatskih branitelja, stradalnika Domovinskog rata i institucija - a sve kako bi se sustav još više unaprijedio u budućnosti, prepoznao potrebe s terena te pomagao onima kojima je pomoć potrebna. Sudionici su dobili mogućnost informirati se o svim relevantnim temama te kroz razgovor s predavačima saznati sve informacije koje ih zanimaju, razmijeniti iskustva i kontakte', napomenuli su organizatori.
Nakon tribine održano je prigodno druženje, uz razmjenu iskustava te postavljanje pitanja izlagačima tribine u prostoru kafića Veteranskog centra Sinj.
Partneri na održavanju tribine bili su Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata grada Sinja i Cetinske krajine, UDPNHBDR – podružnica Splitsko-dalmatinske županije te Veteranski centar. Potporu održavanju tribine dali su Ministarstvo hrvatskih branitelja, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split te tvrtka Split parking d.o.o.
