16/06/26 · 09:02

Zadarski PR menadžer za NY Times otkrio manje poznate detalje iz života Joška Gvardiola

Surađuje s više reprezentativaca

Zadarski PR menadžer za NY Times otkrio manje poznate detalje iz života Joška Gvardiola
Foto: Stipo Dubravac / privatna arhiva
Piše A. A.
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Stipo Dubravac, zadarski stručnjak za komunikacije i jedan od najbližih suradnika hrvatskog nogometnog reprezentativca Joška Gvardiola, u razgovoru za The Athletic, koji izlazi u sklopu New York Timesa, otkrio je niz dosad manje poznatih detalja o njegovu životu i pripremi.

Prema njegovim riječima, stoper Manchester Cityja vodi gotovo vojnički discipliniran život. Spava u potpuno zamračenoj i što hladnijoj prostoriji, održava stan besprijekorno urednim te se strogo pridržava rasporeda odmora i oporavka.

Posebno je zanimljiva, naveo je, njegova fascinacija vojnim taktikama i radom pod pritiskom. Prošlog ljeta Gvardiol je sudjelovao u zahtjevnoj taktičkoj vježbi koju je organizirao upravo Dubravac. U simulaciji je, s bivšim pripadnicima specijalnih postrojbi, imao zadatak infiltrirati neprijateljski komunikacijski toranj, postaviti simuliranu eksplozivnu napravu i neutralizirati zamišljenu terorističku organizaciju.

Zadarski PR menadžer za NY Times otkrio manje poznate detalje iz života Joška Gvardiola
Foto: Stipo Dubravac / privatna arhiva

'Adrenalin nije bijeg od nogometa'

Dubravac smatra da takve aktivnosti imaju jasnu svrhu u razvoju vrhunskog sportaša.

'Za Joška aktivnosti temeljene na adrenalinu nisu bijeg od nogometa; one su alat za bolji nogomet. Kada je izložen adrenalinu u kontroliranom okruženju, uči kako njegovo tijelo i um reagiraju pod pritiskom - a to mu pomaže da bolje razumije samoga sebe', izjavio je Dubravac.

Dodao je kako je ključ svega u kontroli i pripremi.

'Važno je da izazov ima strukturu. Komandoski pristup pruža upravo to - izazov, ali s pravilima; adrenalin, ali s kontrolom; rizik, ali s pripremom. Mentalno je to vrlo blisko onome što zahtijeva vrhunski nogomet', pojasnio je.

Govorio je o Gvardiolovoj potrebi za uzbuđenjem i izazovima.

'Poanta nije adrenalin radi adrenalina. Poanta je naučiti kontrolirati sebe kada tijelo prirodno želi reagirati panikom. Aktivnosti koje podižu adrenalin pomažu mu jer ga vraćaju u stanje potpune prisutnosti', iznio je.

Iskustvo iz sigurnosnih službi

Posebnu težinu Dubravčevim riječima daje činjenica da je prije rada sa sportašima bio pripadnik hrvatskih sigurnosnih službi. U razgovoru za The Athletic otkrio je i zanimljivu anegdotu s njihovog prvog susreta. Gvardiol mu je tada ponudio partiju popularne videoigre Counter-Strike, na što mu je Dubravac odgovorio da virtualne taktičke operacije ipak ne izgledaju kao one stvarne.

Upravo je iskustvo iz sigurnosnog sustava kasnije pretočio u rad sa sportašima, posebno kada je riječ o kontroli stresa, fokusu i donošenju odluka pod pritiskom.

Uz Gvardiola surađuje s još četvoricom Vatrenih

Dubravac je otkrio da danas surađuje i s još četvoricom hrvatskih reprezentativaca - Dominikom Livakovićem, Josipom Šutalom, Martinom Baturinom i Marcom Pašalićem. Naveo je kako je do suradnje došlo nakon predavanja koje je održao hrvatskoj reprezentaciji 2023.

'Moja uloga nije samo klasičan komunikacijski posao. Ona je mnogo šira i često se odnosi na stvaranje mirnog, stabilnog i kontroliranog okruženja u kojem se sportaš može potpuno posvetiti izvedbi.

Ne pokušavam stvarati dodatni pritisak. Upravo suprotno, pokušavam ukloniti sve što nije važno', pojasnio je.

Dodao je kako s Gvardiolom nema velikih motivacijskih govora prije utakmica.

'S Joškom razgovori prije utakmica nisu teatralni. Nema velikih riječi ni umjetne motivacije. Više se radi o preciznom usmjeravanju fokusa', kazao je.

Analiza protivnika kao obavještajni zadatak

Dubravac je otkrio i da Gvardiol protivnike proučava daleko detaljnije od uobičajene videoanalize.

'Prije susreta s određenom momčadi gleda njihove prethodne utakmice, obrasce igre, kretanja, navike i situacije koje se ponavljaju.

To nije samo klasična videoanaliza. To je način razmišljanja. Želi znati što protivnik voli raditi, gdje napada, kako se kreću krila, kada se bekovi uključuju prema naprijed i kako napadači traže prostor iza obrambene linije.

U tom smislu njegov pristup sadrži elemente obavještajnog rada: promatranje, analizu obrazaca, pripremu scenarija i donošenje odluka prije nego što se opasnost uopće pojavi', obrazložio je.


PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp