Uplovljavanje američkog nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford u Split ovaj je put izazvalo veliku pozornost, ali i negativne reakcije dijela javnosti. Riječ je o najvećem ratnom brodu ikad sagrađenom, koji je u splitski akvatorij stigao u sklopu planiranog posjeta i održavanja.
Nosač je već boravio u Hrvatskoj, u Splitu, u lipnju 2023., a potom i u listopadu 2025. godine. No, ovoga puta dio javnosti izražava zabrinutost, ponajprije zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti u odnosu na prethodne posjete.
Reagirala je i građanska inicijativa Zdravi Split, koja se ranije istaknula organizacijom prosvjeda protiv dolaska broda Moby Drea na remont u splitski škver, do čega na kraju nije došlo.
U svom priopćenju naglasili su kako ne tvrde da postoji neposredna opasnost za građane, no smatraju da odluka o uplovljavanju ovakvog broda u splitski akvatorij zahtijeva ‘puno višu razinu transparentnosti, javne rasprave i odgovornosti nego što smo imali priliku vidjeti’.
‘Split nije vojna luka, Split je turistički grad. Naš identitet temelji se na sigurnosti, otvorenosti i kvaliteti života. Dolazak vojnog broda, posebno onog na nuklearni pogon, neminovno utječe na percepciju grada, kako među građanima, tako i među gostima koji dolaze u potrazi za odmorom, a ne za prizorima vojne infrastrukture.
U turizmu percepcija često znači više od činjenica. Riječ ‘nuklearno’, bez obzira na stvarnu razinu sigurnosti, izaziva nelagodu. Upravo zato smatramo da je odgovornost nadležnih bila jasno, pravovremeno i stručno informirati javnost o svim aspektima sigurnosti, što do sada nije učinjeno na zadovoljavajući način’, naveli su te istaknuli kako ih dodatno zabrinjava kontekst u kojem se takva odluka donosi.
‘Brod dolazi iz okruženja u kojem su zabilježeni prosvjedi i izraženo protivljenje dijela lokalnog stanovništva na Kreti. Posebno je važno naglasiti da je i Grčka članica NATO-a, kao i Hrvatska, no to ih nije spriječilo da, suočeni s pritiscima javnosti i procjenom društvenog konteksta, takav brod udalje iz svog prostora. Ako jedna država članica saveza uzima u obzir stavove svojih građana i lokalne okolnosti, legitimno je postaviti pitanje: zašto se isto nije učinilo u slučaju Splita?’, pitaju se.
Istaknuli su kako ovo nije prvi put da Hrvatska preuzima ono što ‘druge države odbijaju’.
‘Javnost se s pravom prisjeća slučaja ‘Moby Drea’, kada je također ostao dojam da ono što drugdje nailazi na otpor ili odbijanje završava u našem prostoru. Takav obrazac stvara nepovjerenje i osjećaj da se interesi građana i dugoročna slika države ne štite dovoljno odlučno. Posebno želimo istaknuti i političku dimenziju ove odluke za Hrvatsku kao malu državu.
U vremenu pojačanih globalnih napetosti, svako vidljivo pozicioniranje uz velike vojne sile nosi određenu razinu političke izloženosti. Iako članstvo u međunarodnim savezima podrazumijeva suradnju, to ne znači da svaka odluka mora biti maksimalno javno eksponirana, osobito u civilnim, turističkim sredinama.
Dio javnosti u drugim državama već izražava zabrinutost da prisutnost velikih vojnih ciljeva može povećati osjećaj izloženosti u slučaju šireg sukoba, čak i kada stvarna opasnost nije neposredna’, naveli su.
U tom kontekstu postavljaju pitanje je li Hrvatska ovom odlukom dodatno izložila sebe, ne vojno, nego politički i percepcijski, bez jasne potrebe i bez uključivanja građana u raspravu
‘Ignoriranje takvih društvenih i geopolitičkih nijansi ostavlja dojam da građani Splita nisu ravnopravni sudionici u odlukama koje se izravno tiču njihovog grada. Postavlja se i pitanje koristi za lokalnu zajednicu.
Koje konkretne koristi građani Splita imaju od ove odluke? Jesu li one jasno komunicirane? I mogu li nadmašiti potencijalnu štetu po imidž grada u osjetljivom razdoblju predsezone?
Ne osporavamo međunarodne obveze Republike Hrvatske niti važnost suradnje sa saveznicima. Međutim, smatramo da se takva suradnja mora provoditi uz uvažavanje lokalne zajednice, njezinih interesa i specifičnosti prostora’, kazali su i iznijeli svoje zahtjeve.
Građanska inicijativa Zdravi Split traži jasnu i transparentnu komunikaciju o svim sigurnosnim aspektima boravka broda, uključivanje stručnjaka neovisnih od političkih struktura, poštivanje činjenice da je Split prije svega turistički i životni prostor građana te višu razinu javne rasprave kod ovakvih odluka u budućnosti.
‘Ovo nije pitanje za ili protiv, ovo je pitanje odgovornog upravljanja prostorom, povjerenja građana i dugoročnog očuvanja identiteta grada. Split zaslužuje biti siguran, informiran i poštovan’, podvukli su.