Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay.com Boreout sindrom

Boreout sindrom

Kako dugotrajna dosada na poslu može narušiti mentalno zdravlje

Ako se često govori o stresu i izgaranju na poslu (burnout), manje se zna da i suprotna pojava kronična dosada i premala angažiranost može imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje.

Boreout sindrom sve je češći problem kod zaposlenika koji osjećaju da ne koriste svoje sposobnosti, nisu dovoljno angažirani ili im posao ne donosi izazove, piše Novi list.

Boreout sindrom: kada manjak posla uzrokuje stres

Premalo posla ili osjećaj da se vaše vještine ne koriste dovoljno može dovesti do demotivacije, gubitka energije i osjećaja besmisla. Iako na prvu može zvučati manje ozbiljno od burnout sindroma, dugotrajna neangažiranost može imati ozbiljne psihičke i fizičke posljedice, uključujući anksioznost, nesanicu, glavobolje i čak depresiju.

Prema istraživanju LinkedIna iz siječnja 2025., 60% ispitanika osjeća se podcijenjeno i dosadno na poslu, a gotovo trećina priznaje da obavlja samo nužne zadatke jer im nedostaje motivacije. Uzroci mogu biti različiti – od nedostatka izazova, prevelike rutine ili osjećaja prevelike kvalificiranosti za posao.

Kako prepoznati boreout sindrom?

Gdje je granica između prolazne dosade i ozbiljnog problema? Ključni znakovi boreout sindroma uključuju:

  Stalna demotivacija i osjećaj neispunjenosti
  Umor i gubitak energije, čak i nakon odmora
  Problemi sa snom, glavobolje i probavne tegobe
  Sklonost infekcijama zbog oslabljenog imuniteta
  Unutarnji konflikt između želje za promjenom i straha od promjene

Ako se prepoznajete u ovim simptomima, vrijeme je da razmislite o mogućim rješenjima.

Otvoreni razgovor s nadređenima

Ako smatrate da vam posao nije dovoljno izazovan, otvoreno razgovarajte s poslodavcem o novim zadacima i većoj odgovornosti. Većina menadžera cijeni inicijativu i želju za angažmanom.

Preispitivanje karijernih ciljeva

Ako boreout traje dulje vrijeme, možda je vrijeme da razmislite o promjeni posla ili karijere. Pregledajte ponude na tržištu rada i potražite poziciju koja bolje odgovara vašim interesima i vještinama.

Postavljanje osobnih izazova

Ako trenutno ne možete mijenjati posao, pokušajte unijeti dodatne aktivnosti koje vas motiviraju – bilo da je riječ o edukaciji, učenju novih vještina ili kreativnim projektima izvan posla.

Ravnoteža između posla i privatnog života

Iako boreout proizlazi iz manjka izazova, može uzrokovati stres. Pronađite aktivnosti izvan posla koje vas ispunjavaju – sport, hobi ili volontiranje mogu vam pomoći da vratite osjećaj svrhe.

Ne podcjenjujte dosadu na poslu

Dok se burnout često doživljava kao ozbiljan problem, boreout sindrom može imati jednako negativne posljedice ako se ignorira. Dugotrajna dosada i neangažiranost mogu dovesti do stresa, frustracije i problema sa zdravljem.

Ako osjećate da niste ispunjeni na poslu, vrijeme je da poduzmete prvi korak prema promjeni – bilo kroz razgovor s poslodavcem, traženje novih izazova ili čak razmatranje karijerne promjene. Važno je pronaći posao koji vas motivira, jer dugoročno zadovoljstvo dolazi iz osjećaja postignuća i razvoja.

Vaša reakcija na temu