Dr. Kalilić donosi savjete za lakši i ljepši život u zlatnim godinama

Dr. Joško Kalilić, umirovljeni splitski ginekolog, napisao je tekst sa savjetima za starije osobe. Evo što im je poručio:

'Osobe starije od 65 godina, bez obzira na spol, često su izložene brojnim životnim problemima kao što su zdravstveni (fizički i psihički), financijski, društveni, obiteljski itd., te je poželjno tim osobama nastojati olakšati neke od postojećih problema i, ako je moguće, bar malo uljepšati dio života koji je pred njima, koji se često naziva trećom ili po mnogima zlatnom životnom dobi.

Ima problema koji su teže rješivi ako su u pitanju teški zdravstveni, financijski pa i neki drugi problemi, ali je uvijek moguće koristiti razna sredstva kao i brojna životna iskustva drugih ljudi koja mogu bar malo olakšati i uljepšati život bez obzira na sve prisutne životne okolnosti.

Jedan od čestih problema kod starijih osoba je nedostatak volje i želje da poduzmu neke mjere koje im mogu značajno olakšati život, smatrajući da nema od toga nikakve koristi i da nije vrijedno trošiti vrijeme te fizičku i psihičku snagu da svoj život bar malo olakšaju i učine ga što zanimljivijim i zabavnijim.

Velika većina osoba u toj dobi ulazi u mirovinu, što dodatno može otežavati život zbog prestanka višegodišnjeg rada u svojoj struci, a nova situacija je često praćena relativno malom mirovinom sa svim negativnim psiho-fizičkim posljedicama.

Svrha ovog dopisa je navesti brojne kratke savjete medicinske i nemedicinske naravi koji, ako se primjenjuju, mogu zaista olakšati pa i uljepšati život mnogim starijim osobama bez obzira na životne okolnosti u kojima žive.

Tjelovježba

Dokazano je da je tjelovježba iznimno važna za fizičko i mentalno zdravlje svake starije osobe. Većina tih osoba može i treba svako jutro prije ili nakon doručka i uzimanja eventualnih lijekova (npr. za tlak ili povišeni šećer) bar malo (5-10 min.) obaviti tjelesne vježbe bilo u svojem stanu, balkonu, dvorištu ili nekom drugom bližem pogodnom vanjskom prostoru.

Vrste tjelesnih vježbi mogu biti bilo kakve prema osobnoj želji i izboru, i pri tome je važno da sve odabrane vježbe mogu staviti u funkciju i razgibati što više tjelesnih mišića (od ukupno 600 mišića koliko ih ima ljudsko tijelo) i zglobova (ima ih u našem tijelu oko 230).

Pored tih dnevnih vježbi poželjno je i prošetati određeni broj kilometara (tko voli i želi može hodanje obaviti i s nordijskim štapovima koji aktiviraju puno više mišića od običnog hodanja). Za učiniti jedan korak tijelo koristi oko 200 mišića, a za održavanje ravnoteže stalno je aktivno oko 300 mišića. Samo jedna izgovorena riječ pokreće oko 70 tjelesnih mišića.

Bez obzira na eventualno prisutno dizalo u zgradi stanovanja, dobro je redovito koristiti onoliko stepenica koliko zdravlje i tjelesna kondicija dopuštaju (jedna stepenica je vrijedna po učinku na naše tijelo koliko i 3-4 koraka).

Pretjerano tjelesno naprezanje nije potrebno i bolje ga je izbjegavati (npr. teretane) jer može više štetiti našem tijelu nego koristiti. U starijoj dobi ni trčanje (jogging) nije poželjno jer nepotrebno opterećuje nožne zglobove (težina našeg tijela kod trčanja povećava pritisak na nožne zglobove posebno koljena i stopala nekoliko puta). U tom slučaju bolje je koristiti po želji brzo hodanje koje omogućava povećanu tjelesnu kondiciju.

Poljski ili vrtni radovi su također poželjni kao tjelovježba na svježem zraku uz adekvatnu odjeću i obuću ovisno o vremenskim uvjetima. Pri tome treba obratiti veliku pažnju u izbjegavanju potencijalnih ozljeda (rezanje i pilanje grana, uporaba trošnih drvenih stepenica, udarci glavom u niske grane voćaka, neoprezno hodanje po neravnim dijelovima vrta itd.).

Općenito je poznata izreka da rad, posebno ako je umjeren, ne ubija, već to prije može učiniti lijenost.

Posebno je važno za starije osobe jačati mišiće 'kvadricepse' (najjači mišići u tijelu koji se nalaze na prednjoj strani svake nadkoljenice, a omogućavaju važnu funkciju koja se s godinama smanjuje, a to je uspješno podizanje ili spuštanje tijela u sjedeći položaj).

Poželjno je također prije spavanja i nakon buđenja nekoliko minuta masirati rukama koljena i stopala jer to doprinosi njihovoj boljoj prokrvljenosti što poboljšava hodanje.

Prehrana

Uz tjelovježbu prehrana je od posebne važnosti. Brojne dijete koje se nude u raznim knjigama, medijima itd. mogu se zanemariti.

Može se jesti sve što priroda nudi uz jedini uvjet da se jede umjereno, pri čemu tjelesna težina treba ostati unutar normalne za nečiju visinu (npr. ako je osoba visoka oko 175 cm, idealna težina bi bila oko 74-75 kg).

Pri tome vaga u kuhinji treba biti prisutna kao naš dobar prijatelj koja daje uvid o odnosu tjelesne aktivnosti i količini hrane koja ulazi u naše tijelo.

Jasno je da ishrana često ovisi o vrsti ponude hrane na tržnici te o obiteljskom proračunu. Dobro je kombinirati što raznolikiju hranu koliko je moguće (razno voće, povrće, meso i ribu).

Kao piće može se koristiti pored vode i raznih sokova i vino ili pivo prema osobnoj želji, ali uvijek u umjerenim količinama.

Opće pravilo kod konzumacije obroka je izbjegavanje prejedanja (iznimke od tog pravila mogu biti specifične obiteljske proslave).

Od hrane treba koristiti ono što je dostupno i financijski prihvatljivo (npr. kokošja jaja su najzdravija, najkompletnija, najjeftinija i uvijek dostupna hrana jer sadrže sve potrebne hranjive sastojke).

Med je također preporučljiv kao redovita hrana jer je zdrav i dostupan te bi također trebao biti obvezni dio prehrane. Dovoljne su 3-4 žličice meda dnevno za doručak (u Starom zavjetu otac savjetuje sina: „jedi sine med jer je dobar ali nemoj pretjerati da ti ne naškodi“).

Kod otkrića grobnica faraona u starom Egiptu prije 3-4 tisuće godina nađena je zdjela u kojoj je bio med kojeg zub vremena nije promijenio ni pokvario.

Doručak, za razliku od večere, treba biti nešto obilniji (1-2 jaja, feta kruha s marmeladom, malo sira i navedene 3-4 žličice meda uz kavu ili čaj).

Prije doručka, a nakon buđenja, dobro je popiti čašu mlake vode sa sokom od limuna što doprinosi rehidraciji i pročišćavanju organizma nakon noćnog sna.

Za ručak je dovoljno uz juhu malo mesa ili ribe s prilogom i salatom.

Za večeru se može uzeti malo jogurta i jednu ili pola jabuke ili banane prema želji što omogućuje lakši i bolji san.

Osobe koje imaju šećernu ili neku drugu specifičnu bolest trebaju prilagoditi svoju prehranu prema uputama liječnika.

S kolačima nikada ne pretjerivati već ih povremeno konzumirati prema osobnoj želji u malim količinama u popodnevnim satima nakon kraćeg odmora uz eventualnu kavu.

Preporučljivo je da muške starije osobe nauče kuhati nekoliko osnovnih jela (internet nudi brojne jednostavne recepte) i da sami peku kruh jer je bolji, ukusniji i jeftiniji nego kupovni kruh.

Dobar ručak se može spremiti za 15-ak minuta kroz zabavu bez umaranja.

Padovi i ozljede

Starije osobe su sklone padovima i raznim ozljedama jer je snaga mišića smanjena kao i koordinacija pokreta, a tome dodatno doprinosi i donekle pogoršani vid.

Više se padova i ozljeda dogode unutar stana ili kuće nego izvan stambenog prostora jer se u njemu provodi više vremena.

Nažalost, mnogi padovi mogu iz čistog mira jako pogoršati relativno dobro zdravstveno stanje i raspoloženje (npr. kod preloma kuka, ekstremiteta, kralježnice, udarca u glavu itd.).

Stepenice koje nemaju rukohvat i nisu dobro osvijetljene ili nemaju protuklizne trake predstavljaju stalnu opasnost. Treba pri tome naglasiti da su posebno opasne prva i zadnja stepenica pa treba na njih obratiti veliku pažnju.

Ako su noge umorne od dugog hodanja ili vanjskih radova, treba paziti uz dodatan napor kod podizanja noge kod penjanja da vrh stopala ne udari u rub sljedeće stepenice, što može izazvati pad prema naprijed (to se dogodilo nekoliko puta i nekim predsjednicima SAD dok su se penjali u avion).

Penjanje na stolicu ili bančić da bi se nešto u stanu ili vrtu dohvatilo vrlo je opasno jer često završava padom.

Nužno je za tu svrhu imati lagane pokretne aluminijske stepenice s rukohvatom (dostupne su u raznim trgovinama uz nisku cijenu).

Treba obratiti pažnju na eventualne neravnine na podu, na rubove tapeta, ukošene noge nekih sjedalica, ali i mokre keramičke pločice.

Posebno oprezne moraju biti osobe koje povremeno imaju kratku vrtoglavicu ili one koje neumjereno konzumiraju alkoholna pića.

Kućna obuća je jako važna za sigurnost hodanja i izvođenja raznih kućnih i vrtnih radova iz više razloga.

Iako većina starijih osoba nosi razne papuče po kući jer se u njih lakše i brže uvuče i izvuče stopalo, ipak one nisu toliko sigurne kao neki od ugodnih modela kućnih 'tenisica' s nekim od umetnutih povoljnih uložaka koji omogućavaju mekano dugotrajno hodanje i veću sigurnost kod hodanja.

Stopala se moraju tretirati s velikom pažnjom jer su oni najopterećeniji dio tijela na koja se oslanja cjelokupna tjelesna težina (stopalo ima 26 malih i nježnih kostiju, 33 manja zgloba i oko 50-ak mišića, tetiva i ligamenata koji povezuju i drže sve te kosti i zglobove i česte su njihove ozljede).

Traume stopala i koljena najčešći su uzrok otežanog hodanja kod starijih osoba što im često zagorčava život.

U kupaonici za vrijeme tuširanja obvezno poduzeti mjere protiv klizanja (rukohvat na zidovima, protuklizne podloge na podu, sjedalica za tuširanje itd.).

Ukoliko se unutar stana ili kuće koriste različiti uređaji koji mogu izazvati padove (poput hodalica, štaka i drugih sličnih pomagala), treba ih koristiti pažljivo i prema uputama.

U kupaonici za vrijeme tuširanja obvezno poduzeti mjere protiv klizanja (rukohvat na zidu, tapet ili ručnik na podu, a po potrebi koristiti čak i malu sjedalicu) jer su česti uzroci padova i opasnog udarca glavom. 

U kuhinji treba paziti na oštre predmete (nož, perun itd.) i ne hvatati ih u slučajnom padu jer mogu ozlijediti ruke i ostale dijelove tijela te je bolje da padnu slobodno na pod. Također se treba čuvati požara kod užarenih tava u kojima je vruće ulje ako na to ulje kapne malo vode. Dok se kuha hrana, pravilo je ne napuštati kratkotrajno kuhinju (neki to rade ne želeći propustiti gledanje neke zabavne tv serije). U slučaju bilo kakvih opekotina u kuhinji staviti izloženi dio tijela što prije pod hladnu vodu. Treba držati poveću krpu na podu u kuhinji jer su pločice često mokre pa i padovi zbog klizanja nisu rijetki. U kuhinji je puno bolje i higijenskije koristiti papirnate ručnike za brisanje kuhinjskih površina nego razne krpe koje su često pune raznih bakterija što je laboratorijski dokazano.

Dobro je imati u stanu kutiju s flasterima raznih veličina jer su manji ubodi ili male porezotine kod raznih vrsta radova u kući ili vrtu relativno česti. U tom slučaju je dovoljno oprati kožu mlakom vodom i sapunom, osušiti je, staviti neki od dezinficijenasa i ozljedu pokriti flasterom dok rana ne zacijeli. Poželjno je imati sa sobom malu ručnu lampicu kod noćnog kretanja u kući ili vrtu pa makar i na kratko vrijeme. Često se starije osobe saginju da bi dohvatili nešto na podu što može dovesti do bolova u leđima ali i do vrtoglavice pa i pada. Za takvu svrhu poželjno je imati na dohvat ručnu hvatalicu kojom se može podignuti svaki manji predmet (mogu se nabaviti u trgovinama za nekoliko eura).

Opće zdravstvene mjere i osobna higijena

Svakako je poželjan godišnji zdravstveni pregled kod obiteljskog liječnika (krvni tlak, EKG, krvna slika, mokraća). Za sve neuobičajene promjene na tijelu ili u njegovoj funkciji zatražiti dodatnu pomoć liječnika. Treba uzimati redovito lijekove prema savjetu obiteljskog liječnika ili specijaliste (npr. tlak, dijabetes itd.) uključujući i redovita cijepljenja. Važno je koristiti neke od metoda protiv zaboravljanja kod uzimanja lijekova i odlazaka na neke specifične preglede (koristiti kalendar mobitela ili neka ostala sredstva). Treba uvijek imati pri ruci (u mobitelu i nekom papiru na vidljivom mjestu) sve važnije telefonske brojeve za bilo kakvu hitnost: 112, 193 (med. hitna pomoć), 192 (policija), br. vatrogasaca, obiteljskog liječnika, članova bliže obitelji i bliskih prijatelja, a također i brojeve svih postojećih taksi službi u gradu u kojem se živi.

Opće higijenske mjere su važne za svaku osobu, a posebno za starije osobe koje su manje otporne na razne infekcije koje mogu ozbiljnije ugroziti zdravlje. Stoga se savjetuje češće pranje ruku i lica s naglaskom na vanjske dijelove očiju koje često nakupljaju krmelje, naročito ujutro nakon spavanja, jer njihovim neuklanjanjem može lakše doći do upale kapaka. Poželjno je oprati ruke i lice nakon svake šetnje gradom jer se na licu i očnim kapcima nakupi tanki sloj prašine koja može sadržavati razne kemikalije, bakterije, viruse, alergene itd. S tuširanjem cijelog tijela ne treba pretjerivati jer se na taj način suši i skida zaštitni sloj kože (poželjno je zimi jednom, a ljeti dva puta tjedno). Kupanje u moru je korisno za starije osobe ako opće zdravstveno stanje to dopušta i ako je temperatura mora povoljna (bar 25 °C jer hladnije more može lako uzrokovati upalu mokraćne cijevi i mjehura te prostate kod muškarca). Pri tome je obvezno nositi prikladne i čvrste sandale za more da ne dođe do ozljede od kamenitog dna te uboda od ježinaca, stakla itd. Nagli ulazak cijelog tijela u more treba izbjegavati jer to nije dobro za krvni tlak i srce, jer se proširene žilice kože naglo stisnu zbog relativne hladnoće mora što može izazvati naglo povećanje krvnog tlaka, a time i opterećenje rada srca. Zato je poželjno postepeno rashlađivanje kože cijelog tijela u trajanju od oko 5-6 minuta, a tek nakon toga se može zaplivati. Nakon kupanja poželjno je sušenje ručnikom, koristiti hladovinu ako je moguće i na glavi stalno nositi šešir te naočale za sunce.

S godinama problemi sa zubima sve su veći pa im treba posvetiti veću pažnju zbog mogućnosti pravilnog žvakanja, lakšeg izgovaranja riječi te iz estetskih razloga. Što je dob viša češća je i uporaba parcijalnih ili potpunih proteza koje treba redovito čistiti i stavljati zubnu pastu koja stabilizira i učvršćuje proteze za zubno meso gornje i donje čeljusti. Proteze treba dobro čuvati od slučajnog mogućeg pada jer može doći do njihovog većeg oštećenja. Treba izbjegavati tvrdu i žilavu hranu koliko je moguće jer mogu odlomiti dio proteze. Proteze je bolje držati u ustima i po noći za vrijeme spavanja jer to pomaže održavati koštanu masu gornje i donje čeljusti koja se smanjuje kod osoba koje ne nose proteze. U slučaju upale ili bolne iritacije zubne desni proteze se mogu privremeno preko noći staviti u čašu vode i to raditi dok upala desni ne prođe. U tom slučaju je dobro premazati desni prije spavanja s jednim od gelova koji sadrže hijaluronsku kiselinu. Treba dobro paziti kod konzumiranja nekih voćnih plodova (npr. smokava) da u njoj nema prikrivene ose jer bi njen ubod unutar usne šupljine mogao bez brze intervencije izazvati kobne posljedice. 

Također, treba pažljivo jesti bilo koju hranu jer mogućnost ulaska komadića hrane u dušnik nije rijetka pojava od koje mnoge osobe umru zbog ugušenja, pogotovo ako su u tom trenutku sami kod kuće. Treba izbjegavati, koliko je moguće, i ugriz jezika iako to na sreću nije tako česta pojava jer jezik (nakon oka) ima 8 najbržih mišića u tijelu koji pomažu u miješanju hrane u ustima izbjegavajući vrlo vješto i brzo zube ili proteze koji imaju snažan ugriz i mogu teže ozlijediti jezik. Da nema tih brzih i osjetljivih mišića jezika koji vrlo spretno izbjegavaju ugriz zuba svi bi ljudi kod žvakanja ostali bez dijela jezika jer su žvakači mišići vrlo jaki i proizvode vrlo jaki ugriz (koliko su jaki žvakaći mišići pokazuju ugrizi nekih divljih životinja kao što su krokodil, hijena, lav, vuk, medvjed, morski pas itd.).

Opstipacija

Opstipacija je jedan od čestih problema starijih osoba. Uzroci mogu biti različiti kao što su manjak uzimanja tekućine, vrsta hrane, nuspojave kod uzimanja nekih lijekova, manjak tjelovježbe itd. Svaka osoba treba sama pronaći što najbolje djeluje na njenu/njegovu probavu, a u tvrdokornim slučajevima savjetovati se s obiteljskim liječnikom.

Vid

Kod većine ljudi vid postaje slabiji s godinama te su mnogi primorani nositi naočale stalno ili ih koristiti kod čitanja, gledanja televizijskih emisija, rada na računalu itd. Nažalost, pogoršani vid je česti uzrok padova, pogotovo kod kretanja u okruženju koje nije dovoljno osvijetljeno. Vid se pojačano pogoršava nastankom mrene na jednom ili oba oka koja reducira vid u mjeri da je mrenu (kataraktu) nužno operativno odstraniti na jednom ili oba oka. Nakon operacije, koja traje 10-15 minuta bez opće anestezije, vid se opet vrati u normalne granice na veliko zadovoljstvo operirane osobe. Za novu prilagodbu vida nakon operacije mrene možda će trebati nositi nove naočale.

Vožnja automobila

Većina starijih osoba koje su u životu koristili svoje vozilo žele ga svakako koristiti i dalje dok osjećaju da fizički i mentalno to mogu. Pokretnost koju u toj dobi omogućava vlastito osobno vozilo ima veliki pozitivan psihički učinak na život starijih osoba. Iskustvo pokazuje da su stariji vozači bolji, sigurniji i pažljiviji od mlađih vozača i rijetko izazivaju prometne nezgode jer se striktno pridržavaju svih prometnih pravila. Naime, starijoj osobi je jedini cilj u vožnji da na što sigurniji i ugodniji način može doći od točke A do točke B. Te vožnje su uglavnom ograničene na lokalnu sredinu u kojoj dotična osoba živi i rijetko se upuštaju u vožnju do nekog udaljenog mjesta. Osobno se vozilo najčešće koristi za kupovinu hrane, posjet članovima rodbine ili prijatelja i odlaska u prirodu. Neki odustanu od vožnje svojim vozilima zbog troškova njihovog održavanja ili odlaska u dom za starije osobe, ali i u slučaju pojave većih zdravstvenih problema.

Uloga pametnog mobitela i pametnog sata

Mnogi smatraju s punim pravom da je mobitel najveći ljudski izum. U 100 grama plastike i malo metala uz ugrađenu visoku tehnologiju cijeli svijet može stati u mali džep košulje. 

Pored njegove velike društvene i komunikacijske uloge velika mu je važnost u sigurnosti. Iako mnoge starije osobe imaju iz razumljivih razloga problema sa suvremenom tehnologijom (u njihovim mladim danima nije bilo mobitela), ipak je jako važno imati pametni mobitel i koristiti njegove brojne usluge jer pridonose njihovoj sigurnosti, a istovremeno svima olakšavaju i uljepšavaju život. Koliko je mobitel važan za sve dobne skupine vidi se kroz paniku koja nastane kad osoba napusti svoj dom odlazeći na posao, kupovinu hrane ili slično i zaboravi uzeti svoj mobitel. U početku se na mobitel gledalo kao na sredstvo kojim se samo šalje ili prima poziv i eventualno pošalje ili primi neka poruka. Danas postoje na desetke pa i stotine aplikacija koje su vrlo korisne za dnevni život te je važno stalno imati mobitel u blizini u kući i izvan nje. Sve hitne situacije unutar ili izvan obitelji se mogu brzo doznati i poduzeti odgovarajuće korake u odnosu na hitnost i spriječiti njihovo daljnje pogoršanje. Ako je starija osoba sama u kući i zbog slučajnog pada dođe do prijeloma noge ili kralježnice, a mobitel je ostao u drugoj prostoriji, nije u mogućnosti nazvati ni obitelj ni hitnu pomoć. Ili ako je kod potresa ili požara zatočena u nekoj prostoriji i mobitel nije uz tu osobu nema mogućnosti pozvati pomoć. 

Mobitel olakšava i uljepšava život na razne načine. Mobilno bankarstvo npr. omogućava plaćanje svih kućnih računa na brz i jednostavan način čak i u slučaju bolesti i ležanja u krevetu u kući ili bolnici. Video razgovori s udaljenim članovima obitelji, posebno unucima, su nezaboravan događaj. Gledanje vijesti, čitanje medija i društvenih mreža u bilo kojoj situaciji značajno olakšava i uljepšava život. Uzimanje fotografija putem fotoaparata i njihovo slanje diljem svijeta svojoj rodbini je vrlo zabavno. Informiranje o vremenu u bilo kojem dijelu svijeta, slušanje velikog broja radio stanica, uporaba kalkulatora, snimača raznih poruka protiv zaborava, sat, alarm, svjetiljka itd. 

Dobro je također uz današnju tehnologiju imati uz mobitel i pametni sat (ima dobrih i jeftinijih satova koji se mogu kupiti i na manje rate) koji je na ruci 24 sata i koji stalno mjeri puls, zasićenost krvi kisikom, korake, analizira spavanje, šećer u krvi, može pronaći mobitel koji se slučajno zagubi negdje po kući, prima poruke i pozive koji dolaze na mobitel koji u tom trenutku nije uz vlasnika, a u nevolji se može s njega uputiti i poziv. Može se namjestiti mobitel za snimku i pomoću tipke na satu slikati sam sebe u nekim zanimljivim situacijama za uspomenu. 

Veliki je problem kako ne zaboraviti uzeti mobitel kod napuštanja stana, posebno ako se u tom trenutku nalazi na punjenju. Najjednostavniji način u tom slučaju je za vrijeme punjenja staviti ključeve i mobitel na mjesto gdje se može vidjeti, npr. na stol ili neki drugi lako uočljiv predmet u kući. Tako će vlasnik kod izlaska iz stana primijetiti mobitel i uzeti ga sa sobom. Drugi način je da netko iz obitelji to stalno kontrolira kod starije osobe.

Najčešće poteškoće koje imaju starije osobe kod mobitela su razne pojedinosti koje treba zapamtiti i koristiti da bi mobitel mogao pravilno funkcionirati. Dok se te pojedinosti čestom uporabom ne zapamte najbolje je te funkcije zabilježiti u mali notes po abecednom redu i podsjetiti se što treba učiniti. U slučaju potrebe za usmenim kratkim objašnjenjima Ogranak Matice hrvatske u Splitu organizirao je volontere informatičare kojima se starije osobe iz cijele Hrvatske u slučaju potrebe mogu obratiti na brojeve njihovih mobitela za objašnjenje (br. mobitela: pon.16-19h 091 305 859, pon.20-21h 0913459195, uto i čet. 10-12h 0989234669, sri. 9-11h 0996606276, sri. 17-19h 0911511241, čet. 9-10h 0976253234, svaki dan 0994967531).

Problem zaboravljivosti

Osobe u starijoj dobi često se moraju suočiti s problemom određenog stupnja zaboravljivosti. Ona je u određenim granicama prisutna kod svih dobnih skupina ali kod starijih osoba je nešto izraženija. Prema nekim statistikama smatra se da jedna osoba u životu provede godinu dana tražeći izgubljene stvari. Razlog je vjerojatno u tome što mozak kao i svaki drugi ljudski organ ima svoj vijek trajanja a i mozak starije osobe je pri tome pomalo zasićen brojnim preživljenim događajima u životu a zbog raznih obiteljskih i zdravstvenih problema (vid, sluh, tlak, dijabetes, zglobovi itd.) misli su često usredotočene na rješavanje nekih od tih problema što oduzima razmišljanje o tome što treba učiniti danas pa se lako zaboravi nazvati neku osobu za neki dogovor ili odlazak kod liječnika ili stomatologa za sastanak, ili što sve treba kupiti taj dan itd. 

U tom slučaju treba se poslužiti nekim malim trikovima koji mogu mnogo pomoći. Kod izlaska iz stana uobičajeno treba uzeti sa sobom novčanik, mobitel, naočale za vid i ili za sunce, slušni aparat, zubnu protezu, možda neke dokumente za liječnika, malu torbicu, zatvoriti u stanu plin, svjetlo, klimu, vodu, prozor itd. i lako je nešto od toga zaboraviti uzeti ili učiniti što će tim osobama narušiti dobro raspoloženje pogotovo ako su već dogovorili prijateljski susret uz kavu. Vrlo jednostavan način kako se sebi u tim uvjetima može pomoći je da se prije izlaska iz stana napiše sve što treba uzeti i učiniti i taj papir stalno držati kao podsjetnik na nekoj polici uz izlazna vrata da se na brzinu mogu pročitati prije svakog izlaska iz stana.

Glavobolja

Rijetka je osoba koja nikada u životu nije imala glavobolju. Uzroci mogu biti razni: psihička napetost, nagle vremenske promjene, povišeni tlak, klimakterij kod žena te razne kronične bolesti. Ako je praćena neurološkim simptomima kao vrtoglavicom, zamagljenim vidom, utrnulosti dijelova tijela treba posjetiti liječnika. Pomoć se najčešće sastoji u uzimanju nekog od lijekova za bol, hladni oblozi, smanjiti buku i jako svijetlo a hrana bi trebala privremeno biti dijetalna (manje soli, papra, kave).

Ormarić za prvu pomoć

Dobro je imati pri ruci i na pogodnom mjestu u stanu mali ormarić za prvu pomoć u kojem je najvažnije imati flastere raznih veličina, sterilne gaze, nekoliko zavoja, male nožice, toplomjer, antiseptičnu tekućinu kao što su 3% Borna kiselina ili Rivanol, tablete za bol, sprej za ublaženje bolova mišića kod naglog udarca itd. Nije dobro pretrpavati ormarić sa svim i svačim da se lakše nađe ono što treba kod nagle povrede. Lijekovi koji se uzimaju redovito (npr. za tlak itd.) treba držati odvojeno i da budu pri ruci da se ne zaborave. Ako je osoba zaboravljiva u većoj mjeri može, kao podsjetnik, poslužiti alarm ili kalendar na mobitelu.

Uloga štapa u starijoj dobi

Štap koristi veliki broj starijih osoba kod različitih tjelesnih ozljeda da bi hodanje bilo što sigurnije i manje bolno. Neki koji imaju povremene lagane vrtoglavice osjećaju se stabilnije kod hodanja sa štapom. Privremeno je koristan nakon nekih operativnih zahvata na koljenu, stopalu ili kuku ali i kod onih kod kojih je opća tjelesna snaga smanjena naročito ako se to odnosi na obje noge. 

Ima više vrsta štapova. Važno je odabrati onaj štap koji ima dršku koja odgovara ruci pojedinca. Donji dio štapa može imati jednu, tri ili četiri noge koje služe većoj stabilnosti. Neki štapovi imaju ugrađenu lampicu za noćno hodanje pa čak i dugme za alarm u slučaju neke hitnosti. Posebno su povoljni oni štapovi koji imaju preklopnu horizontalnu ručku koja se nalazi u gornjoj trećini štapa a služi kao oslonac kod podizanja tijela sa sjedalice ili kreveta. Treba obratiti pažnju mjestu i načinu odlaganja štapa kad nije u uporabi da ne zapne noga korisnika ili čak i ostalih ukućana što može izazvati njihov pad s nepoželjnim posljedicama. Štapovi (i ostale pomoćne hodalice) mogu se posuditi bez naplate na duži pa čak i doživotni rok kod najbližeg Crvenog križa koji će ga svojim službenim vozilom dostaviti korisniku.

Konzumiranje duhanskih proizvoda

Konzumiranje duhanskih proizvoda veliki je problem za cijelo čovječanstvo. Zbog pušenja cigareta umire veliki broj ljudi od raka. Dim cigareta sadrži brojne toksične elemente što nepotrebno zagađuju mikro i makro okolinu. Cigarete su skupe pa se dobar dio mirovine troši na njih. Česti su uzrok požara ne samo u prirodi već i kod kuće pri čemu mnogi pušači s opuškom u ruci zaspu što nerijetko dovodi do kućnog požara. Užareni pepeo oštečuje razne odjevne predmete te i djelove namještaja a udisanje dima šteti i prisutnim nepušaćima. Stoga treba svakako pokušati prestati pušiti jer su pozitivni rezultati tog čina brojni za osobno zdravlje (smanjuje se ili nestaje kronični bronhitis, visoki tlak, zrak u stanu je čistiji a i mirovina je veća). Postoje brojni tečajevi i škole za odvikavanje od pušenja pa je kod upornih pušača poželjno pohađanje nekih od tih tečajeva.

Alergije

Mnogi ljudi su alergični na razne sastojke u prirodi ili hranu što može ozbiljnije ugroziti njihovo zdravlje (astma, obilnije krvarenje iz nosa itd.) te je nužno preventivno poduzimati sve što može spriječiti ili ublažiti nastanak opasnih pojava za zdravlje te dobro poznavati sredinu u kojoj se kreće te nositi sa sobom sve potrebne lijekove u suradnji sa svojim liječnikom.

Mokrenje

Normalan rad bubrega, mokraćnog mjehura, prostate i mokraćne cijevi je od velike važnosti za opće zdravstveno stanje svih dobnih skupina a posebno starijih osoba. U prosjeku bubrezi proizvode oko 1 cm3 mokraće u minuti (volumen proizvodnje mokraće varira ovisno o količini tekućine koja se dnevno konzumira) koja normalno ima svjetlo žutu boju, prozirna je i nema posebnog mirisa. Zbog smanjenja kapaciteta mjehura i/ili povećane prostate mokrenje će biti nešto učestalije što po noći često prekida san zbog odlaska u wc. Jedno do dva noćna mokrenja kod starijih osoba se može uzeti kao prihvatljivo ali ako se to događa 3 ili više puta pogotovo ako je praćeno peckanjem ili bolovima treba potražiti pomoć urologa i vidjeti pravi razlog te postupiti prema njegovim uputama. Ako je boja mokraće tamno žute boje znak je da se ne pije dovoljno tekućine za razliku od svijetlo žute koja pokazuje zadovoljavajuću konzumaciju tekućine. Krv u mokraći nije normalna pojava pa je potrebno obratiti se liječniku za preciznu dijagnozu i terapiju. Ako je prisutno povremeno lagano curenje mokraće po danu postoje razni ulošci koji mogu u tome pomoći.

Spavanje

Sve ljudske dobne skupine provedu na spavanju trećinu života. Starije osobe su sklone spavati nešto kraće od mlađih osoba. U prosjeku starije osobe spavaju od 6-8 sati što ovisi od osobe do osobe. Neki se po danu osjećaju dobro i nakon 5-6 sati spavanja a drugi tek nakon 7-8 sati. Pri tome je važan kvalitet sna. Ako se nakon buđenja za odlazak u wc odmah zaspe i dalje tvrdo spava onda to kratkotrajno buđenje ne mora previše utjecati na dnevno opće stanje (bolje je nositi malu lampadinu za wc nego paliti velika svjetla sobe i banja jer jaka svjetla više razbuđuju). Poželjno je otići na spavanje do 23 sata jer se najkvalitetnije spava od 22-3 sata ujutro kada uobičajeno nastupi buđenje za odlazak u wc a nakon toga većina osoba će opet zaspati do 6, 7 ili čak i 8 sati ujutro. Neke osobe nadoknade eventualni manjak noćnog sna u poslijepodnevnim satima za vrijeme odmora nakon ručka. Neki zadrijemaju tijekom jutra nakon doručka bar na pola sata. 

Noćno spavanje je poželjno provesti na desnom ili lijevom boku ovisno o navici jer ti položaji olakšavaju rad srca. Desno plućno krilo je nešto teže od lijevog krila pa je srcu ponešto olakšan rad kod spavanja na desnom boku jer ga pritišće manja težina lijevog plućnog krila kod spavanja na desnom boku. Međutim, neki ljudi koji imaju probavne smetnje sa želucem radije spavaju na lijevom boku jer se tako bolje osjećaju i lakše zaspu. Stvar je navike i bitno je da se dobro spava bez obzira na lijevi ili desni bok. Položaji na trbuh ili leđa nisu poželjni bar ne za višesatno spavanje. Hrkanje može predstavljati izvjestan problem za bračne partnere a to treba pokušati riješiti na razne načine i u dogovoru s liječnikom. Temperatura sobe treba biti ugodna da san bude što kvalitetniji.

Zaključak

Treća životna dob ima svoje dobre i loše strane ovisno prvenstveno o stavu koji starije osobe zauzimaju o svemu što ih okružuje kao i o psiho-fizičkom stanju u kojem se nalaze. Stara je narodna izreka da je zdravlje uvijek na prvom mjestu u životu svake osobe a posebno kod starijih ljudi kad je ono zbog visokih godina češće i ozbiljnije ugroženo. Međutim, treba poraditi na prevenciji i suzbijanju svih prisutnih zdravstvenih poremećaja da bi život i u poodmakloj dobi bio što ugodniji i tolerantniji koristeći sve što suvremena znanost i tehnologija nude. Važno je imati volju i želju raditi i prihvatiti sve ono što može olakšati, uljepšati i donijeti što mirniji život starijih osoba koje to zavrjeđuju nakon provedenog radnog vijeka, podizanja obitelji i možda sudjelovanja u mnogim humanitarnim akcijama. Stoga je svrha ovog dopisa ukazati da prihvaćanjem i primjenom nekih savjeta i iskustava drugih osoba može olakšati i uljepšati dane u starijoj (zlatnoj) životnoj dobi.'