EU Reporter: Prof. dr. sc. Dragan Primorac je godinama gradio i izgradio 'ekosustav' personalizirane medicine u Hrvatskoj o kojem 'mnoge države govore, ali ga rijetko uspijevaju ostvariti'

Ugledna britanska medijska platforma sa sjedištem u Bruxellesu EU Reporter je u svom članku pod nazivom 'Croatia positions itself as a regional leader in precision medicine' prikazuje stanje u području personalizirane medicine posebno stavljajući naglasak na najnovije biotehnološke iskorake u zdravstvu koji se integriraju u kliničku praksu te snažno istaknula ulogu Hrvatske u ovom procesu.

U članku se ističe da je jedan od Europskih centara izvrsnosti u području personalizirane medicine Specijalna bolnica Sv. Katarina. Njen osnivač prof. dr. sc. Dragan Primorac je godinama gradio i izgradio 'ekosustav' personalizirane medicine u Hrvatskoj o kojem kako članak piše 'mnoge države govore, ali ga rijetko uspijevaju ostvariti'. Bolnica je postala model kako se genomika, regenerativna medicina temeljena na aplikaciji mikrofragmentiranog masnog tkiva koje sadrži mezenhimalne matične stanice te dijagnostika temeljena na umjetnoj inteligenciji mogu integrirati u rutinsku kliničku praksu, umjesto da ostanu isključivo u domeni eksperimentalnih ispitivanja.

Tako npr. članak ističe da je Primorčev tim, u suradnji s jednim od vodećih američkih zdravstvenih institucija, Dartmouth Health iz SAD-a te Međunarodnog centra za primijenjena biološka istraživanja, uveo kliničko sekvenciranje cijelog genoma za pacijente u Hrvatskoj te izvan Hrvatske. Ta metodologija temeljena na umjetnoj inteligenciji koja analizira cijeli ljudski genom koristi se kao alat za svakodnevno donošenje kliničkih odluka, a ne samo za istraživanja. Nedugo nakon toga, isti je tim uveo molekularno profiliranje tumora sekvenciranjem cijelog egzoma (kodirajućeg djela genoma) u kombinaciji s analizom transkriptoma, i to iz tumorskih uzoraka ugrađenim u parafinske blokove. 

Sljedeći iskorak koji su napravili je primjena tekuće biopsije i analize ciljanih gena važnih u nastanku raka (tumor supresorski geni, onkogeni, itd) iz krvi pacijenta. Cilj tekuće biopsije je otkrivanje cirkulirajuće (slobodne) tumorske DNA (ctDNA), čime se omogućuje iznimno precizno praćenje dinamike rasta tumora kao i odgovora na terapiju. Nedvojbeno je da je genomika u središtu personalizirane medicine. Kako cijena sekvenciranja cijelog genoma nastavlja padati, integracija genetičkog testiranja u rutinsku kliničku praksu postaje sve realnija. Napredak u genomici, bioinformatici, umjetnoj inteligenciji (AI) i računalnoj obradi podataka sada omogućuje prepoznavanje genskih varijacija koje povećavaju rizik za nastanak bolesti te su odgovorne za ishode liječenja.

EU Reporter ističe da je multidisciplinarni tim pod vodstvom Dragana Primorca i Partha Shaha iz Dartmouth Healtha, koji uključuje istraživače iz Specijalne bolnice Sv. Katarina i Međunarodnog centra za primijenjena biološka istraživanja, upravo objavio sveobuhvatan pregledni znanstveni članak pod naslovom 'Advances in Precision Oncology: From Molecular Profiling to Regulatory-Approved Targeted Therapies' u časopisu Cancers.

Ovaj članak ističe se kao jedna od najtemeljitijih analiza dosad o integraciji molekularnog profiliranja tumora s ciljanom terapijom raka. Autori detaljno istražuju kako sekvenciranje DNA nove generacije, u kombinaciji s naprednom analitikom podataka i umjetnom inteligencijom, omogućuje identifikaciju optimalnih ciljanih i imunoterapijskih strategija prilagođenih pojedinim vrstama raka. Sustavnim povezivanjem genetskih promjena s odobrenim terapijskim sredstvima, ovaj pregledni članak ima za cilj povećati učinkovitost i dostupnost precizne onkologije. Osim toga, pruža vrijedne uvide koji mogu usmjeriti buduća istraživanja i kliničko odlučivanje u liječenju raka

Uz to, tim iz Sv. Katarine sustavno kombinira cjelovito profiliranje cijele stanice na razini multi-OMIKE, te integrira nutrigenomiku i farmakogenomiku kako bi uskladio terapiju s individualnim genetskim profilima. Kad je riječ o farmakogenomici Sv. Katarina u suradnji s američkom tvrtkom OneOme, osnovanom od strane vodeće američke zdravstvene institucije Mayo Clinic je sustavno uvela u kliničku praksu prije gotovo 8 godina analizirajući 27 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za metabolizam 350 lijekova. Tada je istaknuto da farmakogenetsko testiranje, odnosno, propisivanje lijekova sukladno genetičkom profilu pojedinca, znatno smanjuje vjerojatnost pojave štetnih i neželjenih učinaka, istodobno smanjujući i vjerojatnost predoziranja u odnosu na tipičnu situaciju gdje se lijek propisuje sukladno bolesnikovoj tjelesnoj težini i starosti. 

Nedvojbeno je da će farmakogenomika postati nezamjenjiva u izboru najboljeg mogućeg lijeka, kao i njegove doze, istodobno umanjujući rizik popratnih pojava, predoziranja i nepovoljnih posljedica interakcije lijekova. Pojednostavljeno cilj farmakogenomike je, ordiniranje svakom pacijentu 'prave terapije u pravo vrijeme' kako bi se izbjegli štetni učinci lijekova koji se prema podatcima koje je prije niz godina objavio vodeći američki medicinski časopis JAMA, uznemirili javnost jer navode da godišnje samo u SAD-u više od dva milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova imaju ozbiljne štetne i neželjene učinke lijekova, dok njih 128 tisuća zbog toga i umre. 

Dodatni poticaj razvoju zdravstva temeljenog na umjetnoj inteligenciji u Hrvatskoj dolazi iz jednog od najvažnijih svjetskih znanstvenih događanja, koje tradicionalno organizira Primorac u suradnji s Mayo Clinic, Specijalnom bolnicom Sv. Katarina i Međunarodnim društvom za primijenjene biološke znanosti (ISABS): '14th ISABS and Mayo Clinic Conference: Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine'. Konferencija će se održati u Dubrovniku od 15. do 19. lipnja 2026., a okupit će više od 700 sudionika, uključujući pet dobitnika Nobelove nagrade, kako bi prikazali najnovije primjene umjetne inteligencije u genomici, personaliziranoj medicini i biomedicinskim istraživanjima. Više informacija dostupno je na https://isabs.hr/.

Članak objavljen u EU Reporter ističe da je jedan od najboljih primjera integracije umjetne inteligencije prikazan kroz nedavno objavljen članak u časopisu International Journal of Molecular Sciences pod nazivom 'In Silico Validation of OncoOrigin: An Integrative AI Tool for Primary Cancer Site Prediction with Graphical User Interface to Facilitate Clinical Application' koji predstavlja  golemi iskorak u dijagnostici karcinoma nepoznatog primarnog podrijetla (CUP), koristeći OncoOrigin, softver temeljen na strojnom učenju razvijen u bolnici Sv. Katarina, koji identificira primarno mjesto nastanka raka analizom DNA tumora.

Primorac ne vodi samo bolnicu ističe članak – član je međunarodnih tijela za personaliziranu i regenerativnu medicinu, predvodi ili suvoditelj je nacionalnih znanstvenih društava te surađuje s brojnim znanstvenim institucijama, uključujući partnerstva s Bonus BioGroup Ltd. iz Izraela, Apex Heart Institute iz Indije, Sana Kliniken AG iz Njemačke, Dartmouth Health i Penn State iz SAD-a i brojnim drugim vodećim institucijama.

Rijetke su institucije koje istovremeno djeluju kao pružatelj zdravstvene skrbi, pokretač translacijskih istraživanja i platforma za kliničku implementaciju. Sv. Katarina zauzima upravo taj prostor. Testira napredne metode, potvrđuje ih u suradnji s akademskim i međunarodnim partnerima, te ih zatim implementira u kliničku praksu.

Međunarodni mediji nazvali su Primorca 'globalnim liderom u personaliziranoj medicini' i 'pionirom budućnosti personalizirane medicine'. Takvi epiteti laskaju, ali odražavaju stvarnost, ističe EU Reporter. Uveo je sekvenciranje cijelog genoma u Hrvatsku, sustavno radi na uvođenju multi-OMIKE analize (s ciljem dobivanja uvida u funkcioniranje stanice) kao i novih sustava za kliničko donošenje odluka temeljenih na umjetnoj inteligenciji te sustavnoj primjeni mikrofragmentiranog masnog tkiva koje sadrži mezenhimne matične stanice u liječenju niza bolesti, itd.

EU Reporter zaključuje članak riječima da je kombinacija translacijske i personalizirane medicine koju provodi Primorac i njegov tim, rijetka u bilo kojoj zemlji. U Hrvatskoj, ona se u istinu događa. Ne radi se više o tome da li Hrvatska želi 'pristupiti' biotehnološkoj revoluciji. Istina je da ju Hrvatska aktivno i oblikuje uključivši: genomsku medicinu, multi-OMIKU, umjetnu inteligenciju, regenerativnu terapiju, itd. Uistinu, personalizirana medicina ne bi trebala živjeti samo tijekom znanstvenih konferencija, već treba živjeti u europskim bolnicama – već danas.