Foto: Pixabay IMATE LI JOŠ STAROG GODIŠNJEG? Odmor je potrebno uzeti prije nego se pojave znakovi umora

IMATE LI JOŠ STAROG GODIŠNJEG? Odmor je potrebno uzeti prije nego se pojave znakovi umora

'Važno je ne dopustiti pregorijevanje od posla i stresa'

Razmišljate li o korištenju onoga što vam je ostalo od starog godišnjeg odmora, na umu imajte nekoliko stvari kako bi taj period iskoristili što bolje te tako vratili tjelesnu i duševnu snagu za sve ono što vas još čeka do ljeta, odnosno do novog nešto dužeg odmora.

Za početak je važno shvatiti što je to odmor i zašto je važno ne dopustiti pregorijevanje od posla i stresa, pišu 24 sata.

- Odmaranje je prekidanje, usporavanje ili promjena aktivnosti radi obnavljanja funkcionalne sposobnosti organizma. Pri tome su važna 4 elementa: vremenski raspored odmora, trajanje odmora, broj odmora te oblik odmora. Oporavak je brži što je rad u fazi umora ranije prekinut - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, HZJZ.

- To znači da je potrebno organizirati odmor prije nego se pojave znakovi umora. Ispitivanja su pokazala da je racionalnije organizirati više kraćih nego manji broj dužih odmora, ali isto tako treba znati da odmor ne smije trajati prekratko jer u tom slučaju ne može doći do potpunog oporavka organizma - pojasnili su.

Njihova preporuka je prilikom planiranja godišnjeg odmora koristiti najmanje deset dana u komadu jer je to ono što našem organizmu treba da bi se obnovio i napunio pozitivnom energijom.

- Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme za kojeg može doći do potpunog oporavka organizma i nakupljanja snage za nastavak rada. Također se preporučuje svaka tri mjeseca uzeti kraći odmor od nekoliko dana ili jedan duži odmor od najmanje 7 dana nakon 6 mjeseci neprekinutog rada - pojasnili su u HZJZ-u.

- Korištenje pak predugog godišnjeg odmora (više od 30 dana) pokazalo je kod većine korisnika i negativne učinke na radnu sposobnost. U tom je slučaju, po povratku na posao potreban duži period prilagodbe, pa je radni elan u početku slabiji - dodali su.

Odmarati se možete pasivno ili aktivno, a kakav način je idealan baš za vas to ovisi o poslu kojim se inače bavite većinu vremena.

- Pasivno odmaranje sastoji se u relativnom mirovanju i prekidanju aktivnosti (sjedenju, ležanju, spavanju). Pasivni je odmor koristan kod jednostavnih, a teških poslova jer se na taj način najbolje odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada opterećene. Spavanje je više od običnog pasivnog oblika odmaranja i neophodno je u minimalnom trajanju 6 do 7 sati dnevno. Spavanjem se nadoknađuje potrošena energija i osigurava normalna funkcija organizma - napominju u HZJZ-u.

- Aktivni je odmor pogodan kod lakših poslova, a naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Provodi se razgibavanjem, šetnjama, sportskim aktivnostima itd. - dodali su.

Osim stresnog posla i ostalih situacija u životu, i nedostatak vitamina, minerala i drugih neophodnih tvari u organizam, često rezultira osjećajem umora ili pojačava već nagomilanu iscrpljenost. Stoga, pripazite što jedete i hranite se zdravo. Posegnite koji put i za kavom ili čajem, da lakše preživite dan, no budite umjereni.

- U suzbijanju umora koriste se i različiti stimulatori koji mogu djelovati kemijski, fiziološki ili psihološki. Najčešće je u upotrebi kofein u obliku kave ili indijskog čaja (tein). Djeluje na rad srca i krvnih žila i, ako se uzima u umjerenim količinama, može olakšati intelektualni, ali i tjelesni, rad jer se osjećaj umora pojavljuje kasnije - objasnili su u HZJZ-u pa naglasili važnost dobre atmosfere na poslu za umanjivanje osjećaja umora i stresa.

- Najuspješniji su psihološki stimulatori (pohvale, nagrade, natjecanja) koji podižu motivaciju i interes za rad. Osim toga, njihovom uporabom ne oštećuje se niti slabi organizam. Dobra motiviranost radnika za posao kao i njegovo zadovoljstvo najuspješniji su čimbenici suzbijanja umora - naglasili su.

- Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu. Umor je zapravo mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na radni učinak. S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihička, kao posljedica intelektualnog rada, ili tjelesna pojava, kao posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili čitavog tijela (opći umor) - kažu u HZJZ-u.

- S obzirom na brzinu nastajanja, razlikujemo akutni i kronični umor. Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora neprimjetno se nagomilavaju i pokazuju tek nakon duljeg vremena - objasnili su.

SUBJEKTIVNI ZNAKOVI UMORA NA POSLU:

- opadanje kritičnosti u radu

- slabljenje pozornosti

- promjena ponašanja i raspoloženja (razdražljivost, lakše uzbuđivanje, sukobi s osobama iz okoline)

OBJEKTIVNI ZNAKOVI UMORA NA POSLU:

- smanjeni radni učinak

- spontani prekidi radne aktivnosti

- učestalom mijenjanja brzine rada

- funkcionalne promjene različitih organa (povećana potrošnja energetskih rezerva)

- poremećaji psihomotorne spretnosti (slabija koordinacija pokreta, pojava suvišnih pokreta tijekom obavljanja rada)

- loša organizacija rada

- neprikladno radno mjesto

- dugotrajan i naporan rad

- neodgovarajuća prehrana

- bolest radnika

- nemotiviranost za rad

- loši međuljudski odnosi u radnom kolektivu

- nezadovoljstvo u privatnom životu.

- Brojna ispitivanja o odnosu trajanja radnog vremena i umora pokazala su da je spontana brzina rada veća što je radni dan kraći. Radnik se tijekom dugog radnog dana aktivno brani od umora češćim prekidima i sporijim tempom rada. Produživanjem radnog vremena značajno se povećava negativno djelovanje umora. Za vrijeme umora produktivnost je niska, a energetska potrošnja povećana. Zato je i korist od skraćivanja radnog vremena to veća što je rad teži i što više umara - kažu u Hrvatskom zavodu ua javno zdravstvo.

- Nakupljanje umora tijekom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Zbog toga se ne preporučuje prekovremeni rad jer on neminovno dovodi do nakupljanja umora i iscrpljivanja organizma. Sprječavanje umora jedan je od najvažnijih problema psihofiziologije rada - zaključili su.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(90018, "");
Pregledaj komentare