KAD POSAO BOLI Ovo su najčešći zdravstveni problemi sjedećeg rada

Uredski posao, iako se na prvi pogled čini bezopasan, nosi sa sobom niz zdravstvenih rizika. Dugotrajno sjedenje pred računalom, često u nepravilnom položaju, može dovesti do niza problema – od bolova u leđima do ozbiljnijih kardiovaskularnih tegoba. Stručnjaci upozoravaju: sjedilački način rada polako, ali sigurno, postaje jedan od najvećih izazova modernog zdravlja.

Leđa i vrat prvi na udaru

Najčešće tegobe zaposlenih u uredima vezane su uz kralježnicu. Dugotrajno sjedenje u nepravilnom položaju stvara napetost u mišićima, pa se javljaju bolovi u donjem dijelu leđa, vratu i ramenima. Poseban problem je i nepravilno podešen monitor – previsoko ili prenisko postavljen zaslon prisiljava vrat na konstantan napor.

Prevencija: pravilno podešeno radno mjesto (ergonomska stolica, monitor u razini očiju, noge oslonjene na pod), kratke pauze za istezanje i vježbe jačanja mišića leđa i trbuha.

Sindrom karpalnog tunela i problemi s rukama

Neprestano tipkanje i korištenje miša mogu uzrokovati bol, trnce i utrnulost u prstima i zapešću. Riječ je o tzv. sindromu karpalnog tunela, jednom od najčešćih oboljenja povezanih s uredskim radom.

Prevencija: korištenje ergonomskih tipkovnica i miševa, redovite vježbe istezanja ruku, pauze u radu te pravilan položaj zapešća – nikako previše savijeno prema dolje ili gore.

Oči pod konstantnim naporom

Dugotrajno gledanje u ekran može izazvati tzv. digitalni sindrom vida – umor, peckanje, suzenje ili suhoću očiju. Kod mnogih dolazi i do glavobolja te zamućenog vida.

Prevencija: pravilo 20-20-20 – svakih 20 minuta skrenuti pogled s ekrana i 20 sekundi gledati u predmet udaljen najmanje 20 metara. Također, pomaže pravilno osvjetljenje i korištenje zaštitnih filtera na monitoru.

Krvožilni problemi i rizik od pretilosti

Sjedeći rad usporava cirkulaciju, povećava rizik od proširenih vena, zgrušavanja krvi, ali i ozbiljnijih bolesti srca i krvnih žila. Uz to, manjak kretanja vodi i do povećanja tjelesne težine.

Prevencija: redovito ustajanje i kretanje – barem nekoliko minuta svakih sat vremena. Umjesto lifta, odaberite stepenice. Preporučuje se i svakodnevna tjelesna aktivnost izvan posla – brza šetnja, vožnja biciklom ili lagano trčanje.

Psihički stres i iscrpljenost

Osim tjelesnih problema, sjedenje uz računalo često dolazi u paketu s mentalnim opterećenjem – preopterećenost informacijama, nedostatak kretanja i izoliranost mogu povećati stres, a dugoročno i rizik od anksioznosti i depresije.

Prevencija: redovite pauze, boravak na svježem zraku, razgovor s kolegama i tehnike opuštanja poput dubokog disanja ili kratkih meditacija.

Stručnjaci poručuju

Iako većina poslova danas podrazumijeva sate provedene pred ekranom, šteta po zdravlje može se značajno smanjiti promjenom navika. Redovito kretanje, ergonomija radnog mjesta i osviješteno korištenje tehnologije ključ su dugoročnog očuvanja zdravlja.

Jer, kako naglašavaju liječnici: nije sjedenje problem – nego nedostatak kretanja između sjedenja.