Kako generacija Z redefinira brigu o sebi i snalazi li se u obrazovnom sustavu i na tržištu rada?

Pripadnici generacije Z, rođene između 1995. i 2012. godine, danas čine otprilike trećinu radne snage, dok se mnogi od njih školuju i svoja znanja usavršavaju na mnogobrojnim hrvatskim i stranim sveučilištima i veleučilištima, uvjereni da se pojačanom brigom o sebi mogu izboriti  za toliko željenu poziciju u svijetu u kojem živimo, mijenjajući tako dosadašnje obrazovne i poslovne prakse i pravila.

Kao prva generacija koja je odrasla i raste u potpuno digitalnom svijetu ova generacija i njeni prohtjevi sve su češća tema rasprava o budućnosti rada, obrazovanja i društva pa je logično postaviti pitanje poznajemo li dovoljno pripadnike generacije Z i njihove specifičnosti.

Briga o sebi: trend ili imperativ?

Posljednja dostupna istraživanja McKinsleya ukazuju da su pripadnici Generacija Z najviše usmjereni na vlastito mentalno i fizičko zdravlje, što se očituje u svakodnevnim rutinama, korištenju uređaja i aplikacija za praćenje zdravlja, welness programima, ali i sve otvorenijem razgovoru o mentalnim poteškoćama i traženju pomoći. Prema podacima American Psychological Association, Gen Z ima 27 % veću vjerojatnost prijavljivanja problema anksioznosti i depresije u odnosu na starije generacije.

Ova 'digitalna' generacija je i prva koja se svakodnevno susreće s izazovima digitalnog doba – od cyberbullyinga do negativnih utjecaja društvenih mreža pa tako TikTok ili Instagram mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje i sliku o sebi općenito zbog prikazanih nerealnih standarda poput standarda ljepote.  Istovremeno ta digitalna povezanost omogućila je i buđenje svijesti o važnosti brige za sebe, kao što je npr.  dovoljno sna, kvalitetno provedeno vrijeme s bližnjima, bavljenje sportom, čitanje ili redovita psihoterapija. Istovremeno, kod pripadnika Gen Z uočava se trend 'sporog življenja' (slow living), gdje oni svjesno usporavaju tempo života kako bi smanjili stres i očuvali svoje mentalno zdravlje.

Generacija Z s novim očekivanjima i prema obrazovnom sustavu

Odrastanje Generacije Z u potpuno digitaliziranom svijetu značajno je utjecalo i na njihove obrasce učenja i očekivanja od obrazovnog sustava, ističe Andrea Armano psihologinja s Veleučilišta Aspira, te dodaje da istraživanja pokazuju da Gen Z preferira interaktivne, personalizirane i vizualno bogate metode učenja, s naglaskom na praktičnu primjenu znanja i inkluzivnost, a sukladno čemu i oni na veleučilištu prilagođavaju svoje programe i načine stjecanja znanja, što studenti uvelike prepoznaju. Projektna nastava, suradničko učenje, suradnja s budućim poslodavcima i praksa od prve godine studija uz korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju ključni su alati za povećanje motivacije i angažiranosti ove generacije.

Iz svog iskustva u radu s mlađom populacijom Andrea Armano zamjećuje i pad u koncentraciji, a zanimljiv je podatak istraživanja prezentiranog na konferenciji New Academia Learning Inovation koje navodi da pripadnici Gen Z pažnju u prosjeku mogu držati 8 sekundi, što je 4 sekunde kraće u odnosu na milenijalce. Dobiveno se može objasniti polovičnom obradom informacija i većom izloženosti digitalnim distrakcijama unutar kojih se pažnja brže prebacuje s jednog podražaja na drugi. Recentni pregledni rad Sarah Chardonnens objavljen na stranicama Frontiers in Education ističe važnost formativnog vrednovanja s naglaskom na povratnu informaciju, učenje kroz pogreške, uključivanje studenata u projekte i sl. zato što se na taj način studentu pokazuje da je i njegovo mišljenje bitno i da smo kao nastavnici tu za njega, a samim time se podiže i motiviranost s kojom će doći i koncentracija.

Također, naglašava se i aktivno učenje i implementacija AI u nastavni proces. S obzirom na navedeno, bitno je da se i obrazovni sustav razvija u skladu s ovom generacijom, ali i generacijama koje dolaze, zaključuje Armano.

Ravnoteža privatnog i poslovnog života, fleksibilnost i traganje za smislom prioritet kojim se vode na tržištu rada

Za razliku od prethodnih generacija, gdje je napredak na hijerarhijskoj ljestvici predstavljao prioritet broj jedan, Generacija Z naglasak stavlja na uravnoteženost privatnog i poslovnog života, fleksibilnost  -  mogućnost rada od kuće, ali i radno vrijeme te usklađenost osobnih i korporativnih vrijednosti, a što potvrđuje i istraživanje Deloittea '2024 Gen Z and Millennial Survey', sukladno kojem čak 82 % pripadnika Generacije Z ravnotežu privatnog i poslovnog života i mentalno zdravlje ističe kao ključne čimbenike pri odabiru poslodavca, dok 74 % preferira hibridni ili potpuno remote način rada. Pripadnici Generacija Z logično su skloniji češćim promjenama poslodavca čemu u prilog idu i aktualne procjene koje govore o čak do 10 promjena između 18. i 34. godine, što dodatno utječe na potrebu drugačijeg promišljanja na tržištu rada, daleko različitiju od onog na koje smo kod prethodnih generacija navikli.
Pripadnici Generacije Z puno više cijene svoje vrijeme i balans između privatnog i poslovnog. Ovo je generacija koja zna što želi i osvijestila je da više od pola života provedemo radeći. Daleko od toga da nisu ambiciozni i ne žele raditi, ali jednako tako stavljaju naglasak na vlastite vrijednosti. Iz svega navedenog, ne bi me začudilo da s vremenom dođemo i do 6 satnog radnog vremena, naglašava psihologinja Andrea Armano.

Iako se često ističe kako je Generacija Z 'potpuno drugačija', treba pojasniti da su te razlike rezultat specifičnih društvenih, tehnoloških i ekonomskih okolnosti u kojima su odrastali.

Generacija Z nepobitno je prva generacija digitalnih urođenika s 24 satnim pristupom  informacijama i globalnim sadržajima, generacija s izraženom svijesti o mentalnom zdravlju i potrebom za autentičnošću, ona koja je otvorena za promjene, no traži ravnotežu i smisao u svakom radnom danu nasuprot sigurnosti i financijske dobiti. Upravo slijedom navedenog u danima koje dolaze poslodavci će trebati razmisliti o prilagodbi novim vrijednostima i očekivanjima ove generacije koje će uključivati fleksibilne radne modele i potrebnu digitalizaciju, uz povećanu brigu za mentalno zdravlje, kvalitetne radne uvjete te promicanje  inkluzivnosti i raznolikosti.

Obrazovni programi s druge strane morat će nuditi praktične vještine uz kvalitetno digitalno opismenjavanje koje će pripadnike ove generacije kvalitetno pripremiti za susret s tržištem rada koje ih očekuje.