Kako sindrom iritabilnog crijeva utječe na kvalitetu života?

Simptomi sindroma iritabilnog crijeva neće ugroziti vaš život, ali će vam ga sasvim sigurno zagorčati. Nadutost, česte promjene u konzistenciji i učestalosti stolice, grčevi, neraspoloženje, a nakon toga i stres samo su neki od simptoma koji vam mogu upropastiti izlazak, druženja, putovanja i slično. Nakupljen stres intenzivira simptome i tako se stvara začarani krug.

Uživate li punim plućima u životu, druženju s kolegama i prijateljima, izlascima i putovanjima, bezbrižno konzumirajući hranu koju volite i na poslu ste fokusirani na ono što radite, a ne na svoja crijeva, onda ste pravi sretnik. No, oko vas u svakom trenutku vjerojatno ima nekoliko ljudi koji nisu tako opušteni jer velik dio svakog dana i svakog događaja, bio on ozbiljan ili zabavan, provode razmišljajući o svojim crijevima. Možda zvuči čudno, ali to je svakodnevica života sa sindromom iritabilnog crijeva - kroničnog funkcionalnog gastrointestinalnog poremećaja koji, prema procjenama, pogađa jednu od svakih deset osoba u svijetu. Prema istraživanju objavljenom lani u časopisu Annals of Medicine and Surgery, postotak svjetske populacije koji se svako jutro budi s mišlju o tome što će im crijeva prirediti tog dana kreće se od 7 do 18 posto.

Iako je riječ o poremećaju koji nije opasan po život, očito je da su simptomi koji ga prate vrlo neugodni i mogu negativno utjecati na skoro svaki aspekt života. Zatvor, dijareja ili njihovo izmjenjivanje, grčevi u trbuhu, plinovi i nadimanje, kao i izbočen trbuh karakteristični su simptomi koji mogu otežati život. Od ostalih simptoma, javljaju se sluznica u stolici, osjećaj nedovoljnog pražnjenja crijeva, umor, žgaravica i glavobolja. Osobe s ovim poremećajem tako često doživljavaju cijelu lepezu negativnih emocija, od anksioznosti i depresije, preko stida, straha, ljutnje, razdražljivosti i frustracije do gubitka samopouzdanja. Iako točan uzrok sindroma iritabilnog crijeva još uvijek nije poznat, zna se da postoje neki okidači koji mogu izazvati ili pogoršati simptome, no oni su kod svake osobe drugačiji pa ih nije uvijek lako otkriti i pokušati izbjeći, piše Živim.