Kardiovaskularne bolesti su svjetski ubojica broj jedan, doznajte kako možete zaštiti srce

Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca, a kardiovaskularne bolesti ostaju svjetski ubojica broj jedan. Od njih umire više ljudi nego od svih oblika raka i kroničnih bolesti donjih dišnih putova zajedno.

I u Hrvatskoj, kardiovaskularne bolesti već desetljećima drže prvo mjesto na listi uzroka smrtnosti. U 2023. godini, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od ovih bolesti umrlo je 19.937 osoba, što čini 38.8 % ukupnog broja umrlih. Analiza pokazuje da su žene posebno pogođene - kardiovaskularne bolesti bile su uzrok smrti za 43.2 % žena (11.096), dok su 34.5 % muškaraca (8839) umrla zbog istih razloga, piše Index.

Iako posljednjih 20 godina u Hrvatskoj bilježimo smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje vodeći uzrok prijevremenih smrti - čak 23 % svih smrtnih slučajeva prije 65. godine života povezano je s ovim bolestima. U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska se s prosjekom od 601.3 umrlih na 100.000 stanovnika nalazi iznad prosjeka EU.

Kardiovaskularne bolesti, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje srca, svake godine odnesu više od 20.5 milijuna života. Zato je Svjetska kardiološka federacija ove godine pokrenula inicijativu koja poziva na potpisivanje peticije za donošenje akcijskog plana za borbu protiv ovih bolesti. Cilj je prikupiti milijun potpisa i predstaviti ih na sastanku Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine, kako bi se potaknuli svjetski čelnici na donošenje odlučnih mjera.

Dobra vijest je da većinu kardiovaskularnih bolesti možemo spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, loše prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i pretjerane konzumacije alkohola. Ključne preporuke za očuvanje zdravlja srca uključuju:

- hranite se zdravo i uravnoteženo

- redovito vježbajte i ostanite tjelesno aktivni

- održavajte primjerenu tjelesnu težinu

- prestanite pušiti i izbjegavajte duhanski dim

- redovito pratite krvni tlak, razinu kolesterola i šećera u krvi.

Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju različite bolesti koje pogađaju srce i krvne žile, a uzrokovane su kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika. Među najčešćim uzrocima su nepravilna prehrana, korištenje duhana, tjelesna neaktivnost, štetna upotreba alkohola, onečišćenje zraka, te visoki krvni tlak i kolesterol. Tu su i genetski faktori poput obiteljske anamneze, ali i dob, spol i etnička pripadnost koji također mogu igrati ulogu.

Koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar) najčešće su vrste kardiovaskularnih bolesti, dok moždani udar također predstavlja veliki rizik. Hipertenzija (visoki krvni tlak) često je zasebna bolest, ali je i značajan čimbenik rizika za razvoj drugih kardiovaskularnih stanja.

Zaključno, Svjetski dan srca podsjeća nas na važnost zdravih životnih navika i preventivnih mjera koje svatko od nas može poduzeti kako bi očuvao svoje srce i zdravlje općenito.