MITOVI I ISTINE Koliko je kolesterol zapravo štetan?

Kako donosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kolesterol je vrsta masnoće koju tijelo koristi za izgradnju staničnog zida i sintezu nekih od esencijalnih hormona te je normalan gradivni sastojak svake stanice tijela. Proizvodi se u jetri i apsorbira iz masnoća životinjskog podrijetla koje konzumiramo. Kad je razina kolesterola visoka, može doći do začepljenja arterija, što remeti protok krvi, piše Index.

Ako se ne stavi pod kontrolu, povišeni kolesterol može dovesti do povećanog rizika od bolesti srca i krvožilnog sustava, ali i srčanog udara. Međutim, stručnjaci naglašavaju kako postoje određeni mitovi o kolesterolu u koje mnogi još uvijek vjeruju, a ne bi smjeli.

Svaki kolesterol je loš

Kolesterol je vitalna komponenta staničnih membrana, a osim svoje strukturne uloge u membranama, također je važan izvor u proizvodnji steroidnih hormona, vitamina D i žučne kiseline. Dakle, iako su visoke razine faktor rizika za bolesti, bez kolesterola ne bismo mogli preživjeti.

'Nije svaki kolesterol loš, iako mnogi ljudi misle da je to tako. On je nevini promatrač s kojim se loše postupa u modernom načinu života jer ljudsko tijelo nije dizajnirano da živi u okruženju gdje ima viška hrane', objašnjava dr. Robert Greenfield.

Naime, takozvani LDL kolesterol još se naziva i lošim kolesterolom jer povišena razina u krvi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. S druge strane, takozvani dobar kolesterol ili HDL zapravo je potreban našem tijelu kako bi pravilno funkcioniralo te bilo zdravije.

Mršavi ljudi ne mogu imati povišeni kolesterol

Kako tvrdi Greenfield, ovo je jedan od najčešćih mitova kada je riječ o kolesterolu. Naime, razina kolesterola zapravo ovisi o tome što jedemo, ali veliku ulogu igra i genetika. Naprimjer, ljudi se mogu roditi s tendencijom nepravilne razgradnje kolesterola i samim su time skloniji nego netko tko možda samo ima višak kilograma.

Stručnjaci naglašavaju da čak i mršave osobe mogu imati abnormalno visok kolesterol, a ostali faktori koji utječu na njegovu razinu su hrana, tjelesna aktivnost, pušenje i unos alkohola. Kardiologinja Alexandra Lajoie dodaje i kako povišeni kolesterol može imati veze s poremećajima u radu štitnjače.

Povišeni kolesterol uvijek dolazi sa simptomima

Iako bi to bilo dobro jer bismo najvjerojatnije odmah detektirali da imamo visoki kolesterol, stručnjaci naglašavaju kako to nije nužno jer, u većini slučajeva, visok kolesterol neće izazvati nikakve simptome. Zbog toga se preporučuje redovito testiranje krvi kako bi se utvrdila njegova razina. Jedini znakovi s kojima se kolesterol može povezati jesu oni kasni poput oštećenja srca ili začepljenja krvnih žila. Ta stanja uzrokuju snažne bolove u prsima, srčani udar ili smrt, piše Medical News Today.

Ako jedemo masno, imat ćemo povišeni kolesterol

Ova je tema mnogo složenija nego što bi se moglo očekivati. 

'Kolesterol koji netko konzumira ne mora nužno izravno korelirati s razinama kolesterola u organizmu. Zanimljiva je činjenica da konzumacija šećera ili jednostavnih ugljikohidrata može dovesti do viših razina kolesterola nego što je to slučaj kod čestog konzumiranja masne hrane', objašnjava dr. Lajoie koja dodaje da veliku ulogu u svemu ima i redovito vježbanje ili bilo kakva druga tjelesna aktivnost koja smanjuje rizik od visokog kolesterola.

Ne postoji način da sami snizimo kolesterol

Mnogi ljudi misle da, osim uzimanja lijekova za snižavanje kolesterola, ni na koji način ne mogu pridonijeti poboljšanju svoga stanja, a to je potpuno pogrešno. Tako tvrde i stručnjaci.

'Osim uzimanja lijekova za snižavanje kolesterola, njegovu razinu možete poboljšati i održavanjem zdrave tjelesne težine, pravilnom ishranom, vježbanjem, izbjegavanjem pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola', objašnjava dr. Paz.

Ako uzimamo lijekove za snižavanje kolesterola, smijemo jesti što želimo

Ni ovo nije točno, a mnogi vjeruju da je istinito. Naime, bez obzira na to uzimate li lijekove koji snižavaju razine kolesterola, ako i dalje jedete što želite i unosite višak kalorija, dobivat ćete na težini. A kada dobivate previše na težini, posebno na području oko trbuha, možete razviti metabolički sindrom. Stručnjaci objašnjavaju kako je glavna zadaća ovih lijekova da smanjuju LDL kolesterol u krvi, a ne da kontroliraju našu težinu.