Multipla skleroza često izaziva intrige jer je vrlo kompleksna bolest uz brojne moguće uzroke i simptome. Radi se o autoimunoj bolesti koja se češće javlja kod žena i jednog kada se javi, uglavnom napreduje i simptomi postaju intenzivniji, češći i brojniji. S druge strane, može se javljaju i u etapama, nalik na 'napadaje', pa se tada simptomi vrlo naglo pojavljuju, ali jednako naglo i nestaju. Faze poboljšanja često su korak dalje od liječničke dijagnoze jer oboljeli odgađaju ili odustaju od odlaska liječniku, piše Mamin kutak.
Multipla skleroza je bolest mozga i leđne moždine, pa tako zahvaća mijelinske ovojnice odgovorne za zaštitnu živčanih vlakana. Mijelinske ovojnice moraju biti zdrave kako bi se impulsi mogli prenositi između stanica.
Multipla skleroza najčešće se javlja između 20. i 45. godine starosti. Iako je smrtnost kod osoba s blagim i umjerenim simptomima bolesti niska, životni vijek osoba s multiplom sklerozom u prosjeku je 10 godina kraći.
Kako prepoznati simptome multiple skleroze?
Najčešće se kao prvi simptomi multiple skleroze pojavljuju umor, slabost, ukočenost, drhtavica i anksioznost i depresija. Sve su to simptomi koji mogu ukazivati i na nedostatak sna, izloženost stresu i iscrpljenost, pa je razumljivo zašto je dijagnostika otežana kod ovakvih simptoma.
Kasnije se mogu javiti i nešto drugačiji simptomi, najčešće su to: problemi s koordinacijom, nemogućnost kontrole crijeva i mjehura, glavobolje, vrtoglavice, poremećaj apetita i poremećaj spavanja.
Što uzrokuje multiplu sklerozu?
Uzrok multiple skleroze još uvijek nije otkriven. Ono što je poznato jest da, kao i kod ostalih autoimunih bolesti, dolazi od određene vrste 'okidača' uslijed čega se imunološki sustav uroti sam protiv sebe. Najčešćim 'okidačem' za početak pojave bolesti smatra se virusna infekcija koja potom aktivira pogrešnu reakciju imunološkog sustava. Dodatni uzroci za pojavu ove autoimune bolesti jesu genetika, imunološka reakcija i brojni vanjski faktori.
Liječenje multiple skleroze
Lijek za multiplu sklerozu još uvijek ne postoji, no postoje brojni tretmani kojima se, u manjoj ili većoj mjeri, može utjecati na tijek bolesti u smislu dugoročnog ublažavanja simptoma, ali i brži oporavak nakon napadaja.
Liječenje se provodi simptomatski kako bi se u što kraćem roku osoba oporavila od napadaja, ali i kako bi se popravilo opće stanje oboljele osobe. Kod blažih oblika multiple skleroze liječenje često nije potrebno, već je potrebno promjenom stila života smanjiti rizike za napredovanje bolesti tako da jačamo imunitet i opće stanje organizma.
Liječenje kod osoba s težim oblikom multiple skleroze provodi se simptomatski, najčešće kortikosteroidima, lijekovima protiv bolova i antidepresivima. Kod nekih bolesnika se preporučuje obogaćivanje krvne plazme proteinima.
Vrlo korisnom se pokazala i redovita i pravovremena fizikalna terapija kojom se radi na istezanju, jačanju i opuštanju mišića, piše Mamin kutak.