Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay NAPETOST, STRAH, PANIKA Ovo je 9 jasnih signala da patite od anksioznog poremećaja

NAPETOST, STRAH, PANIKA Ovo je 9 jasnih signala da patite od anksioznog poremećaja

Može jako negativno djelovati na život

Svi znamo što je briga, ali kada anksioznost počne negativno djelovati na život, možda se radi o anksioznom poremećaju i vrijeme je da na njemu poradite, piše Ordinacija.

Anksioznost je stanje koje djeluje na naš organizam u cijelosti: na misli, osjećaje i na tijelo. Anksioznost može biti reakcija na nešto stvarno iz okoline ili nešto zamišljeno. I naravno, može biti i osobina naše ličnosti ako smo vrlo pedantni, skloni pojačanoj brizi, strahu i sl. Problem se javlja ako je doživljavamo prečesto i/ili preintenzivno. Poremećaji anksioznosti su među najčešćim poremećajima u svijetu.

Kada smo anksiozni javljaju se misli 'gubim tlo pod nogama', 'poludjet ću'; osjećaji straha, panike, napetosti, zabrinutosti dok se na tjelesnom planu javlja znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, glavobolja, napetost mišića. Normalno ponekad biti anksiozan prije velike prezentacije na poslu, ali anksioznozni poremećaji idu puno dalje od toga jer može utjecati na rad, učenje, veze i brigu o sebi te može prerasti u poremećaj. Stanje je to kada brinete o nečemu stalno – od jutra do mraka.

Određena količina brige pomaže osobi da prođe kroz dan, ipak, malo pritiska može motivirati da dovršite zadatak i svoj život držite pod kontrolom. No previše brige može biti simptom anksioznog poremećaja, koji je često stanje diljem svijeta. 'Briga koja se javlja jer imate test ili važan sastanak je dobra i to se zove prilagodba. Ako brinete toliko jako da se nosite u stanju pripremiti za test ili da ispit padnete jer ste ostali zaleđeni ispred profesora, to je već problematično', pojasnio je Aron Fisher, profesor kliničke psihologije. Razmislite o tome da li vam anksioznost pomaže ili odmaže, a ako je slučaj ovo drugo, možda je to signal da biste živjeli bolji život da ta zabrinutost ne postoji.

Dok će anksiozni poremećaji isplivati na površinu bilo kad u životu, mnogi se znanstvenici slažu da postoje specifične osobine koje pacijenti pokazuju kroz život, čak i u mladosti. 'Anksiozni poremećaji se često javljaju u mladosti. Osobe koje od njih pate će sebe opisati riječima da su oduvijek bili borbeni', pojasnila je  Danielle Keenan-Miller, psiholog te dodala kako se sasvim dobro nose s anksioznošću dok ne dožive velike promjene u životu i tad se javljaju svi simptomi.

Dok neki psiholozi ne kategoriziraju PTSP kao anksiozni poremećaj, iskustvo jako negativnog doživljaja može utjecati na razinu anksioznosti. Psihologinja smatra da čak i ako se ne radi o PTSP-u, kod ljudi se mogu razviti nove brige nakon traumatičnog iskustva. Na primjer ako su imali nezgodu u prometu, javlja se jaka briga oko vožnje automobila.

Jedan panični napad ne znači da imate anksiozni poremećaj, jer su oni normalna reakcija na ekstreman strah. Važno je zapamtiti što je panični napad- to je reakcija na strah u idu bori se ili pobjegni. Neugodan osjećaj lupanja srca, boli i ekstremnog straha može uspaničiti osobu, a javiti se može strah od samog paničnog napada. Najbolja terapija za panične napade je terapija izlaganja kako bi se radilo da okidačima.

Prema riječima Ann Kring, profesorice psihologije, mnogi funkcioniraju s paničnim poremećajem bez da su toga svjesni jer će izbjegavati misli koje ima smetaju i situacije koje ih čine anksioznima.

'Neki će živjeti sa svojim strahovima izbjegavajući okidače, ali do promjene dolazi kada taj neželjeni problem odnekud iskoči', dodala je te istaknula važnost terapije kako bi osoba nastavila živjeti ispunjen život.

Nervoza ispred gomile ljudi je normalna, isto kao i strah od javnog nastupa.  No kada okruženost drugim ljudima postane nešto što vas opasno uzrujava, moguće se radi o simptomu socijalne anksioznosti. Ako vam u tim situacijama srce počne lupati kao ludo, osjećate nalet vrućine ili mučninu, tad je u pitanju druga stvar.

Mnogi pate od anksioznog poremećaja, posebno oni s generaliziranim poremećajem, u nekom će trenutku posjetiti liječnika zabrinuti za fizičko zdravlje, poput glavobolja, boli u trbuhu i u leđima, pojašnjava profesor kliničke psihologije Carrie Bearden.

'Ljudi su zbunjeni i posjećuju razne liječnike jer ne znaju što ne valja. Ako se stalno brinete, a javljaju se i spomenuti fizički simptomi, tada se može razmisliti o anksioznom poremećaju, a svi fizički simptomi su s tim povezani'.  Od simptoma se može javiti i stalna glad i loše držanje tijela – sve upozorava da ste na rubu emocionalnog sloma.

Svi smo u jednom trenutku života iskusili neprospavanu noć zbog anksioznosti, ali kada nesanica postane redovita pojava, to znači i jako negativan utjecaj na zdravlje.

'Ako ne spavate noć prije javnog nastupa, to je sasvim OK, ali ako ne spavate tjednima jer se bojite tog javnog nastupa, iako ne razmišljate o pravom stresoru, to će uvelike ometati normalno svakodnevno funkcioniranje', dodala je psihologinja.

Psihološki poremećaji se javljaju otkad postoje ljudi, što znači da smo svi, ili ćemo tek, doživjeli simptome anksioznosti barem jednom.

Najvažniji faktor koji će otkriti radi li se o poremećaju jest odgovor na pitanje koliko vam narušava anksioznost svakodnevni život. Preskačete li predavanja, ne odlazite na posao i ipak nećete otići pogledati film kojeg ste jako željeli gledati? Ako je odgovor da, možda je vrijeme da o svom problemu porazgovarate sa stručnjakom.

Vaša reakcija na temu